Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Vučinić osumnjičen za utaju 5,8 miliona * Učenik izboden u školskom dvorištu * Za otpremnine fali 12,5 miliona * Švercerima javljali gdje su patrole * Donald Tramp tražio uslugu za uslugu od Ukrajine * Uslov borba protiv pranja novca * Đukanović i Tači ruše Vučića
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 21-11-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Miodrag Lekić, predsjednik Demosa:
– Vlada pospješuje stambenu korupciju.

Vic Dana :)

Momak u taksiju jede čokoladu i taksista mu kaže: „To će ti uništiti zube.”
Momak odgovara: „Moj djed je živio 102 godine.”
„Zato što je jeo čokoladu?”, pita taksista.
„Ne, nego zato što je gledao svoja posla!", momak će otresito.


Učitelj kaže djeci: „Djeco, napišite za domaći zadatak malo duži tekst od 200 riječi. Pisaćete o tome kako ste proveli vikend."
Perica je domaći zadatak ovako napisao:
„U subotu sam crvenom bojom obojio klupu u dvorištu. To je devet riječi. Ostalih 191 riječi izgovorio je moj tata, kad je na tu, tek obojenu klupu, sjeo! Ne smijem napisati šta je sve izgovorio."







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2019-11-19 JELENA ŠAULIĆ BOJOVIĆ: HEROINA O KOJOJ SE NEDOVOLJNO ZNA 1
Neustrašiva komitkinja i vojvotkinja
BOŠKO BOJOVIĆ Neustrašiva komitkinja i vojvotkinja Iako je završila učiteljsku školu, Jelena Šaulić Bojović se umjesto podučavanja đaka prihvatila puške i kao komita vojevala u Srbiji i Crnoj Gori protiv bugarskih i austorugarskih okupatora
U plejadi srpskih heroina koje su učestvovale u oslobodilačkim ratovima u prvoj polovini prošlog vijeka jedno od najsvjetlijih mjesta pripada, svakako, Jeleni Šaulić Bojović – učiteljici, neustrašivoj komitkinji i vojvotkinji, učesnici Topličkog ustanka 1917. godine, koja se potom istakla u pružanju otpora austrougarskom okupatoru u durmitorskom kraju. Uspomena na hrabrost ove žene u njenom zavičaju živi do današnjih dana, a jedna ulica u Rakovici (Beograd), nosi ime po njoj.
Rođena je 1896. godine, u selu Junča Do, podno Durmitora, kao mlađe od dvoje djece sveštenika Perka Šaulića, a odrasla u Gornjoj Jablanici kod Medveđe, gdje se njen otac preselio s porodicom, zbog – kako je ostalo zabilježeno – nesuglasica sa crnogorskim knjaževskim dvorom.
Ali, valja reći istorijat događaja iz prošlosti Crne Gore da bi se povezale niti života Jelene Šaulić Bojović. Naravno, mali je prostor za sve podatke. Baveći se prošlim danima otkrivamo događaje koji su prethodili onima koji su upisali ime ove hrabre žene u istoriju. Priča je duga…

Iseljavanje u Srbiju

Godine 1878. donesen je zakon, kojim su u novooslobođenim predjelima Srbije obrazovana četiri okruga: Toplički, Niški, Vranjski i Pirotski. Po prostranstvu Toplički okrug je bio najveći i zahvatao je jednu trećinu novooslobođenih krajeva (3.679 km 2). Jablanički i Kosanički srez Topličkog okruga bili su pogranični srezovi prema Turskoj. Njihovi opustjeli planinski predjeli uz granicu nijesu bili bezbjedni, što je sputavalo pojedinačno doseljavanje, a oraganizovano naseljavanje je mogla da sprovede jedino država. U Crnoj Gori se uveliko znalo da u novooslobođenim krajevima Srbije postoje velike površine slobodnog zemljišta, a to je djelovalo izazovno na ekonomski krajnje iscrpljeno crnogorsko stanovništvo. Stoga se u proljeće 1879. godine razvio čitav pokret za iseljavanje u novooslobođene krajeve Srbije. Ministar unutrašnjih djela Mašo Vrbica izdao je, već početkom maja te godine, raspis svim plemenskim kapetanima da zahtjeve za izdavanje pasoša upućuju Ministarstvu inostranih djela „koji god potraži i želi poći u svijet, bilo trgovinom, šetnjom ili dizanja radi”. Početak tako masovnog iseljavanja iz Crne Gore u Srbiju u svakom slučaju bio je podstican i usmjeravan. Knjaz Milan piše Nikoli 8. jula 1879. godine (dva knjaza su tada još u dobrim odnosima) i moli ga „kao što brat moli brata” da mu pošalje „oko hiljadu porodica” radi naseljavanja u novooslobođene krajeve, koji su slabo naseljeni, a ukoliko su naseljeni „ima prepuno elemenata koji treba vaspitati pomoću tako izrazito nacionalnog srpskog elementa kao što je crnogorski”.
Pasoška knjiga Ministarstva inostranih djela, koja je uredno vođena počev od 14. marta 1879. godine, pokazuje da je u toku proljeća, ljeta i jeseni 1879. godine izdato 900 (od toga 810 porodičnih pasoša) za preseljenje u Srbiju. Iz pasoške knjige se vidi da je od marta do sredine decembra 1879. godine prešlo u Srbiju 1.578 ljudi, od kojih je 434 bilo iz Drobnjaka, Uskoka, Jezera i Šaranaca, a svi su upućivani prema Topličkom okrugu.
Doseljavanje iz Crne Gore u Srbiju naglo je prekinuto 1883. godine usled pogoršanja političkih odnosa vladajućih dinastija u Srbiji i Crnoj Gori. Povod za to bilo je vjenčanje kneza Petra Karađorđevića, pretendenta na srpski presto, i knjeginjice Zorke, kćerke crnogorskog knjaza Nikole, kao i sumnja kralja Milana da crnogorski knjaz ima udjela u Timočkoj buni. Ipak, doseljavanje iz Crne Gore u Toplički okrug nastavljeno je poslije nekoliko godina i trajalo je, u talasima, sve do prve decenije 20. vijeka.

U selo Gajtan dolazi
pop Perko Šaulić

Ovakvim masovnim doseljavanjem, koje je potrajalo pune tri decenije, stvorena je u južnoj Srbiji najveća i najkompaktnija crnogorska populacija na tlu Kraljevine Srbije. Medu doseljenicima su bili i neki istaknuti kapetani, komandiri i ratnici iz prethodnog rata sa Turcima i narodni prvaci. Bilo je i političkih emigranata, a najpoznatiji među njima bili su serdar Jole Piletić i vojvoda Peko Pavlović, koji su uživali posebnu pažnju i pomoć u Srbiji. Na poziv doseljenika iz sela Gajtana, u kome je u međuvremenu izgrađena crkva, 1909. godine za paroha je došao pop Perko Šaulić sa Žabljaka.
Priredio:
BOŠKO BOJOVIĆ
(Nastaviće se)


Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"