Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Vučinić osumnjičen za utaju 5,8 miliona * Učenik izboden u školskom dvorištu * Za otpremnine fali 12,5 miliona * Švercerima javljali gdje su patrole * Donald Tramp tražio uslugu za uslugu od Ukrajine * Uslov borba protiv pranja novca * Đukanović i Tači ruše Vučića
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 21-11-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Miodrag Lekić, predsjednik Demosa:
– Vlada pospješuje stambenu korupciju.

Vic Dana :)

Momak u taksiju jede čokoladu i taksista mu kaže: „To će ti uništiti zube.”
Momak odgovara: „Moj djed je živio 102 godine.”
„Zato što je jeo čokoladu?”, pita taksista.
„Ne, nego zato što je gledao svoja posla!", momak će otresito.


Učitelj kaže djeci: „Djeco, napišite za domaći zadatak malo duži tekst od 200 riječi. Pisaćete o tome kako ste proveli vikend."
Perica je domaći zadatak ovako napisao:
„U subotu sam crvenom bojom obojio klupu u dvorištu. To je devet riječi. Ostalih 191 riječi izgovorio je moj tata, kad je na tu, tek obojenu klupu, sjeo! Ne smijem napisati šta je sve izgovorio."







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton JELENA ŠAULIĆ – BOJOVIĆ: HEROINA O KOJOJ SE NEDOVOLJNO ZNA 3
Djelovanje slobodoumnih intelektualaca
Miloš Šaulić, ministar pravde, Cetinje, 1904. g Djelovanje slobodoumnih intelektualaca Intelektualci su tražili da novoizabrana vlada brzo rješava nagomilane socijalne probleme, da se ispitaju zloupotrene stare vlasti, da se jasno odredi prema spoljnjoj politici
-Priredio: BOŠKO BOJOVIĆ

Miloš Šaulić iz Beograda prelazi na Cetinje, zapošljava se kao sekretar Velikog suda i brzo napreduje u službi. Bio je sjajan intelektualac, odličan govornik, izuzetno postojan i nepokolebljiv. Ukazom knjaza Nikole naimenovan je za vršioca dužnosti ministra pravde. Sa Gospodarem je došao u žestok sukob zbog Isaila i Vladimira Tomića, koji su već godinama čamili bez presude u zatvoru. Znao je da su nevini i smatrao je svojom pravom dužnošću kad je došao na ministarsku funkciju da ih prvo izvede na sud, pa kao nevine oslobodi. Međutim, to je glavom platio. Iznenada je umro 19. septembra 1904. godine godine, u 32. godini života, pod nerazjašnjenim okolnostima. Tako Miloš Šaulić nije doživio donošenje prvog ustava u Crnoj Gori 1905. godine.

Miloš Šaulić je bio oženjen Olgom, kćerkom vojvode Sima Popovića. U vojvodinim „Memoarima” ima malo pojedinosti o njegovom zetu, pogotovo nema ništa o tome pod kakvim je okolnostima završio život. Miloš Šaulić je umro od rastvorenog otrova, koji mu je na večeri, u svojoj kući nasuo kralj Nikola. Eto iz te je porodice ovaj prerano uveli cvijet Jelena Šaulić – Bojović.

MN: Drobnjaci pristalice Kluba narodnih poslanika

Od prisjedinjenja Drobnjaka Crnoj Gori nova drobnjačka elita stalno je prisutna u crnogorskoj prestonici. Na Cetinju se školuju ili započinju školovanje svi obrazovani ljudi ovoga kraja. Kasnije će se ti isti mladi intelektualci po završetku škola u Beogradu, Rusiji ili Pragu vraćati tamo gdje su i počinjali i zauzimati značajne funkcije i položaje u vlasti ili kulturnim institucijama. Pomenimo ovdje one najznačajnije: Bogdan Memedović, Đuro Perović, Miloš Šaulić, Milovan Džaković, Isailo Tomić, Vladimir Tomić…

Sa početkom rada Skupštine počelo je djelovanje slobodoumnih intelektualaca iz redova narodnih poslanika. Oni su tražili od novoizabrane vlade da brzo rješava nagomilane socijalne probleme, da se ispitaju zloupotrebe stare vlasti, da se jasno odredi u spoljnjoj politici. Njima će postepeno prilaziti i oni poslanici iz naroda koji su imali da „poravnaju” stare račune sa Knjazom. Oni su svi zajedno osnovali Klub narodnih poslanika koji je odmah imao parlamentarnu većinu u Skupštini. Iz Kluba je proistekla i prva opoziciona grupacija – Narodna stranka. Gotovo svi Drobnjaci bili su pristalice Kluba, odnosno Narodne stranke, i uopšte sva Crnogorska Hercegovina.

MN:Veliki neredi u Šavniku

Juna mjeseca 1907. godine doći će u Šavniku do velikih nereda. Na Vidovdan je komandir drobnjačkog bataljona Jovan Ružić odredio prinudni rad za sve čete po već ranije dogovorenom rasporedu i običaju. Najviše se radilo na putu Nikšić – Šavnik, koji je tada bio u izgradnji. Seljaci nikako nisu počinjali sa poslom buneći se, prvenstveno, zato što je praznik – Vidovdan. Samo zahvaljujući prvacima Narodne stranke, popu Milosavu Tomiću i Ljubu Paviću, kao i Isailu Tomiću, koji je skoro bio oslobođen višegodišnje robije, i činjenici da su pritvoreni pušteni, narod se razišao. Sjutradan se opet narod okupio, ali je stiglo i vojno pojačanje. Centralna vlast je brzo reagovala, odmah je stigao upravitelj oblasni vojvoda Đuro Petrović, formiran je vojni sud, osuđeno je 164 vojih obveznika na kazne zatvora od jednog mjeseca do tri godine.

Osuđeni su odmah poslati na izdržavanje kazne, i to na četiri različite strane: Nikšić, Kolašin, Podgoricu i Andrijevicu. Prijski sud naredio je komandiru Ružiću da uputi 200 vojnika da sprovedu zatvorenike. Tako su Drobnjaci jedni druge sprovodili i gonili kroz cijelu Crnu Goru.

Mladom plemenskom kapetanu Milivoju Karadžiću oduzeto je kapetanstvo, a niži oficiri i podoficiri narodne vojske bili su raščinjeni. Narodni poslanik pop Milisav Tomić zatvoren je i ubrzo je od batina umro u podgoričkom zatvoru. Tada je 300 Drobnjaka pošlo na konjima da preuzme njegovo tijelo. Donijeli su ga na nosilima, uz grmoglasan lelek, u rodno selo Previš, gdje je 9. oktobra 1907. godine sahranjen ispred Crkve.

Proglašenje Crne Gore za kraljevinu 1910. godine povodom 50 godina vladavine knjaza Nikole je još jedan pokušaj dvora da povrati poluljani ugled monarhije u narodu i inostranstvu.


(Nastaviće se)


Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"