-PIŠE: DR RADOMIR PRELEVIĆ

Naravno da su „školarci napuštali selo, odlazili u gradove, zapošljavali se, svijali nove domove, a u zavičaj dolazili kad ih put nanese, kad je kakva svetkovina u selu, ili ne daj bože žalost. Na sreću, u posljednje vrijeme mnogo češće, i mnogo radnije. U Dugi o tome svjedoče i novi krovovi, asfaltni put kroz selo, most preko Morače, kaptirani izvor, seoski vodovod i još mnogo toga što je rezultat zajedničkog rada, samodoprinosa i pomoći od države. Na drugoj strani, nostalgične priče o vremenima kada u selu nije bilo domaćina bez stada koja su brojala po najmanje osamdeset ovaca. Ili buljuci koza, uzorane njive na obali, krtolišta, imanja zasijana kukuruzom, ili pšenicom. (...)

Ovamo u pitomom selu su i dveri vjekovnog manastira – Duga. U 12. vijeku stolovao je malo naniže u Gospođinom polju, na obali Male rijeke. Tamo, u tom području koje pripada Kučima, sagradio ga Vukan Nemanjić. Na današnje stanište svoju ulogu. U njemu su živjeli i poznati crnogorski umovi Mojsije Zečević i Marko Miljanov. U poslednjoj deceniji prošlog vijeka ovo vremešno zdanje je renovirano. I danas se dograđuje i uređuje, kao što priliči bogomolji“.

Ovaj dio koji bi mogli nazvati „Duga u štampi“ završavamo tekstom „Istorija jednoga sela“ autora M. Vukovića koji je objavila „Pobjeda“, 16. juna 2006. godine.

„Ni manjeg sela ni opsežnije knjige o njemu. Vojislav A. Vujotić, ekonomista u penziji, publicista i stari saradnik „Pobjede“, pasionirani sakupljač folklornih, etnografskih i istoriografskih tragova ne samo iz svog zavičaja, Bratonožića i sela Duge u njima, no i sa šireg crnogorskog prostora, osobito pregnantan u sabiranju i zapisivanju usmenog narodnog humora, što će plodotvoriti s četiri opsežne zbirke „Varnica narodnog duha“, potonjih godina se strasno pozabavio istorijom svoga sela.

Kao rezultat toga istraživanja, pred nama je opsežna – na skoro 850 stranica velikog formata – „Hronika Duge“, s tvrdim povezom i zlatotiskom, bogato ilustrovana fotografijama, dokumentima, novinskim faksimilima, rodoslovima...

U širokom vremenskom obuhvatu od najstarijih pomena sela Duge i njenih žitelja, obuhvatajući pritom i one koji su na ovom području živjeli i prije doseljenja predaka današnjih Dužana, pa sve do najnovijeg doba, praktično do 2000. godine, Vujotić, reklo bi se, nije propustio ništa čak i od najmanje važnosti, ali ni dodao suviška kakve osobito hvale. Obuhvatio je odista sve aspekte života ove male naseobine na zaravni usječenoj u bratonoški kamen s lijeve obale Morače. Treba li reći da ovaj lovac i hodoljubac nije propustio ni ovu priliku da knjigu začini širokim izborom šala i pošalica s ovog područja, ostajući vjeran svom osvjedočenom principu da nema šale na tuđi račun a da ga prethodno ne ovjeri kontom sa svoje grbače.

Kako će u predgovoru zapisati akademik dr Dušan J. Martinović, Vujotić je dugo pribavljao usmena kazivanja, a zatim konsultovao pisane izvore. Taj trud i odricanja dali su dobar plod – knjigu na kojoj mu mogu biti zahvalni njegovi bratstvenici jer ih je ovjekovječio kako u prošlosti tako u sadašnjosti, ostavio im knjigu za sva vremena“.

Uz stvaranje svojih književnih djela, Vojislav Vujotić je rado pomogao drugim autorima da njihova djela budu što bolja ili pak da budu objavljena. Tako je on suštinski pomogao Đorđiji –Đonu Vučeliću da napiše i objavi obimno djelo „Bratonožići – prilozi za monografiju“, Podgorica, 2003. godine, a takođe je za tu knjigu napisao predgovor (str. 9–28) i bio je njen recenzent i urednik. Uz to, Vojo je autor velikog broja fotografija objavljenih u Vučelićevoj knjizi i dao je saglasnost da se u Vučelićevoj knjizi objavi veći broj tekstova koje potpisuje Vojo Vujotić. Takođe je koautor značajne monografije „Bratonožići“ (2014) u kojoj su zastupljeni njegovi tekstovi o istoriji bratstva Vujotića, zatim njegove trideset i dvije bratonoške anegdote i šale, kao i pjesma Bratonožići kroz vrijeme od stotinu osamdeset i osam stihova.

Vojislav Vujotić je svakog lijepog dana u godini u svojoj Dugi koju zajedno sa suprugom, sinovima, snahama i unucima neprekidno ukrašava duhom, mišlju, knjigom i djelom. Radi na tekstu autobiografske knjige čiji je radni naslov „Životnom stazom“, koju s nestrpljenjem očekujemo.


(KRAJ)

---