Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Canetu drugi kredit od početka epidemije * Stari kadrovi dominiraju listama * Višegodišnja diskriminacija SOVCG * Radović: Sud pod uticajem moćnih pojedinaca * Lokalni radio krši državni zakon i ne mari za to * Nikad nije kasno da postignete ono što želite * U konkurenciji 58 knjiga
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 05-08-2020

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje:
Da li će se građani na dan izbora pridržavati mjera, niko ne može da garantuje.

Vic Dana :)

Žali se učiteljica Peričinom tati:
- Vaš sin ima jedinice iz svih predmeta, osim iz vladanja. Iz vladanja ima pet. Otac odgovori:
- Eto, vidite, ono što ga vi učite
- jedinice, a ono što ga ja učim
- petice.

Kako prepoznati mladoženju na crnogorskoj svadbi?
Ima najljepšu trenerku.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2020-07-31 UZ 160. GODIŠNJICU UBISTVA KNJAZA DANILA PETROVIĆA 1 Državotvorac zlotvorske ruke Ovo je priča o naličju vladavine prvog svetovnog vladara iz dinastije Petrović, koji se, uz nesumnjive zasluge za državnost Crne Gore, za samo osam i po godina na prestolu, „proslavio“ tiranijom i zločinstvima nezapamćenim u crnogorskoj istoriji
Dan - novi portal
Piše: Budo Simonović


U predvečerje poslednjeg julskog dana 1860. godine odjeknuo je pucanj iz kubure uperene u pleći mladog, tada tridesetčetvorogodišnjeg crnogorskog knjaza Danila Petrovića, prvog svetovnog vladara iz ove dinastije. Atentatoru Todoru Kadiću nije zadrhtala ruka, rana je bila smrtonosna i knjaz je sjutradan podlegao.

Od tada do danas, uz isticanje nespornih zasluga za državnost Crne Gore, koje će osamnaest godina poslije njegove smrti uroditi plodom na Berlinskom kongresu 1878, kada je Crna Gora upisana na spisak evropskih država, traju uporna nastojanja da se nekako zabašuri i pod tepih zaborava gurne naličje njegove tiranske vladavine, zločini i nepočinstva nezapamćena u crnogorskoj istoriji. Ta nastojanja su došla do izražaja ovih dana.

Prvo je Matica crnogorska nedavno objavila treće izdanje knjige „Ubiše knjaza“ Momčila Šaletića. On „nepristrasno“ tvrdi da je „skoro 150 godina lik knjaza Danila bio prekriven zaboravom pod teretom kleveta ‘uvezene i domaće prljave političke propagande i izmišljotina o njemu kao vladaru i čovjeku“, iako i osnovci znaju da razma Njegoša, možda i nema vladara iz ove dinastije koji je u minulih 160 godina bio više u žiži javnosti od knjaza Danila.

Ovih dana se oglasio i Andro Martinović, reditelj i direktor crnogorske kinoteke, i na velika zvona najavio novi filmski projekat posvećen upravo knjazu Danilu, a iz svega je jasno da se ni on, naravno, neće baviti onom tamnom stranom biografije ovog vlastodršca, onim što mu je poslije samo osam i po godina vladanja došlo glave.

Zbog svega toga je, na 160. godišnjicu od njegovog ubistva, neophodno još jednom otvoriti te sumračne stranice iz životopisa knjaza Danila kako bi to bila opomena i nauk i svakom običnom čovjeku, a nekmoli sadašnjim i budućim „gospodarima“, svima kojima dopadne u ruke mač moći i vlasti, jer – oko toga barem nema spora – svako zaboravljeno zlo može i da se ponovi.

U tome posebno mjesto zauzimaju njegove genocidne pohare Kuča, njegovi krvavi pohodi na Pipere, Bjelopavliće i Crmničane, njegovi nemilosrdni obračuni sa protivnicima i neistomišljenicima (sudbina njegovog brata od tetke Stevana Perovića Cuce u tom pogledu je svakako najizrazitiji primjer), sa svima koji su mu na bilo koji način protivurječili ili samo grdnu riječ kazali na njegov ili na račun njegove porodice ili vladavine.

Istina o ovim detaljima iz biografije knjaza Danila predstavlja branu, protivtežu svima onima koji bi i sada, 160 godina poslije njegove smrti, po svaku cijenu htjeli da zažmure pred istinom, da od njega naprave sveca i najgrandiozniju pojavu, ne samo u dinastičkoj lozi Petrovića nego i u crnogorskoj istoriji uopšte. Da zažmure pred svim zlotvorstvima koja su obilježila osam i po godina njegove tiranske vladavine, pred neporecivom činjenicom da je on, odnosno njegov brat veliki Vojvoda Mirko po njegovoj volji i naređenju, za svoje kratke vladavine pobio daleko više crnogorske nejači, čak i nekršetene djece, nego svi turski paše i veziri koji su za to vrijeme pohodili i vojštili na Crnu Goru.

Plima apologetske, u suštini nacionalističke euforije, slavopojke o „silnom rodoljublju“, „velikoj ličnoj hrabrosti najdržavotvornijeg crnogorskog vladara“ od kojega mlada pokoljenja treba da uče kako se voli i brani svoja domovina, o njegovom Zakoniku, „najznačajnijem crnogorskom pravnom spomeniku“ – razlog su za još jedno podsjećanje na vladavinu „Zeka malog“, „Zeka manitog“, kako ga je narod u ono vrijeme krstio.


(Nastaviće se)


Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"