Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Nikšićkom DPS-u članarinu plaća 18 direktora škola * Nikšićkom DPS-u članarinu plaća 18 direktora škola * Ili nije bilo mita, ili Katnić ne radi svoj posao * Sa bezbjednim novinarima sigurna je i demokratija * Velja Nevolja na nišanu klanova * Bolnica mjesec dana bez pulmologa * Silovatelji osuđivani i na 30 dana zatvora
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 23-01-2021

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Tamara Srzentić, ministarka :
Na najgori i najprimitivniji način napadnuto je dostojanstvo jedne žene, a napad na jednu je napad na sve nas.

Vic Dana :)

Došla mi tašta i ja sam morao iz pristojnosti da je poljubim. Poljubim je u jedan obraz, ona vrišti. Ja je poljubim u drugi obraz, ona vrišti. Mislim se šta je, majko mila, kad se sjetih - zaboravio sam da izvadim cigaru iz usta.


Dođe Perica u školu i pita ga učiteljica:
- Perice koliko je 2 i 2?
Perica odgovara:
- Pa neriješeno.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2021-01-19 KOMUNISTIČKO OSVAJANJE VLASTI NA BALKANU 1944-1947 6
Dragoljub Draža Mihailović Američka zainteresovanost za Mediteran Feljton smo priredili prema doktorskoj disertaciji dr Olivere Dragišić, naučne saradnice Instituta za noviju istoriju Srbije iz Beograda
Dan - novi portal
Saveznički konsenzus podrazumijevao je ugradnju savezničkih interesa u najviši vojni cilj – pobjedu nad Hitlerom. Saveznički interesi, međutim, nijesu svuda bili kompatibilni. Britanski i sovjetski interesi su se tradicionalno ukrštali na Balkanu, dok su se Sjedinjene Američke Države na balkanski prostor politički aktivnije uključile tek na kraju rata. U pozadini savezničkih napora da tokom 1944. godine postignu dogovor oko poslijeratne podjele Balkana (američka administracija je, nasuprot britansko-sovjetskim planovima, težila izbjegavanju podjele Balkana na „sfere uticaja”), krila se ambicija za ovladavanjem ključnim tačkama Mediterana. Otuda se poslijeratna istorija balkanskih zemalja, kao i temeljni istorijski procesi izgradnje novih struktura vlasti u njima, moraju sagledavati i u mediteranskom, a ne samo u istočnoevropskom kontekstu, kako se to najčešće čini. Za razliku od Rumunije koja je samo posredno bila vezana za mediteranski kontekst, Bugarska i Jugoslavija su bile pod direktnim uticajem istorijskih zbivanja na prostoru Mediterana.

Argumenata za situiranje teme izgradnje poslijeratne strukture vlasti na Balkanu u mediteranski kontekst, ima dovoljno. Prvi važan događaj za Balkance bio je iskrcavanje savezničkih trupa na teritoriju Italije i potpisivanje primirja između Saveznika i Badoljove vlade na jesen 1943. godine. Ti su procesi na jugoslovenski prostor uticali tako što su pripadnici italijanske fašističke vojske pristupili Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije (oko 20.000 vojnika), čime je Titov pokret drastično ojačao u odnosu na četnički. Na Rumuniju i Bugarsku se savezničko potpisivanje primirja sa Italijom takođe direktno odrazilo tako što su i te dvije zemlje u septembru 1944. godine sa Saveznicima potpisale primirja po italijanskom modelu. To je u praksi značilo da su u Rumuniji i Bugarskoj bile organizovane institucije savezničke okupacione vlasti (Savezničke kontrolne komisije) sa izvršnom vlašću, u okviru kojih je Sovjetskom Savezu, prema savezničkom dogovoru, bila data prednost u sprovođenju odredaba primirja, baš kao što je u italijanskoj Savezničkoj kontrolnoj komisiji ta prednost pripala Anglo-Amerikancima. Otuda su „italijanski slučaj” i djelovanje anglo-američkih predstavnika u italijanskoj Savezničkoj kontrolnoj komisiji, Sovjetima (u Rumuniji i Bugarskoj) služili kao korektiv, pa su se određeni politički događaji koji su se odigravali u Italiji, direktno odražavali na Rumuniju i Bugarsku.

Da je i Rumunija u geopolitičkim planovima zapadnih Saveznika bila viđena u sklopu Mediterana, može posvjedočiti i niz dokumenata američke provinijencije, u kojima je zabilježeno da se Staljin ljutio kada bi anglo-američka Komanda za Mediteran povlačila bilo kakve poteze u Rumuniji. A vrhovni zapovjednik Sredozemlja je smatrao da su Rumunija i Bugarska bile u sferi njegove odgovornosti (pitanje je utoliko bilo važno što je u perspektivi vojno prisustvo značilo kontrolu nad procesom uspostavljanja odane strukture vlasti u završnici rata ili po njegovom okončanju). Posmatrano iz Staljinove perspektive, Rumunija je Sovjetskom Savezu obezbjeđivala kopneni put ka srcu Balkana, i dalje ka mediteranskim lukama. Te dvije perspektive u presjeku daju mogućnost posrednog povezivanja Rumunije sa mediteranskim kontekstom.

Pad pozicija Dragoljuba Mihailovića i njegovih četnika, odnosno Srbije, u savezničkim planovima za Jugoslaviju, takođe se može dovesti u vezu sa mediteranskim ratnim teatrom. Jedan od osnovnih zadataka Mihailovićevih četnika je, prema savezničkim planovima, bio usmjeren na sabotažu njemačkih komunikacija sa trupama u Sjevernoj Africi, što je uglavnom obuhvatalo diverzije na prugama u Srbiji. Može se pretpostaviti da je kapitulacija Romelovih trupa u sjevernoj Africi u maju 1943. godine drastično umanjila strateški značaj četnika u ratnim planovima zapadnih Saveznika. Sam Mihailović se u jednom govoru pred američkim pilotima u Srbiji žalio da ne razumije savezničko ponašanje prema njemu i njegovim jedinicama jer je, kako je tvrdio, uradio sve što su Saveznici od njega tražili, ali su oni umjesto njega – podržali Tita.

Priredio:

MILADIN VELjKOVIĆ

(Nastaviće se)


Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"