Jednoglasnom odlukom kolega iz Sudskog savjeta, Vesna Medenica juče je po treći put izabrana za predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore. Prilikom intervjua u Sudskom savjetu, ona je juče sa ponosom govorila o rezultatima koje je crnogorsko pravosuđe postiglo prethodnih godina, ali i o planovima za budućnost. Ipak, riječi hvale izostale su u reakcijama nevladinog sektora i političkih partija. Oni su ukazali da treći mandat Medenice predstavlja kršenje Ustava.

Poslanik Demokratskog fronta Milun Zogović saopštio je da je jasno da je Medenica postigla cilj, uprkos urušavanju države. U ovakvom postupanju nadležnih organa, tvrdi, posebno je opasno kidanje pravnog kontinuiteta političkim makazama kada je god potrebno neustavno i protivzakonito produžiti ili dati nove mandate provjerenim partijskim kadrovima.

– Tako je urađeno i sa kandidaturom Filipa Vujanovića. Zakon je kršen i prilikom izbora predsjednika sudova, nekih čak i po osmi put, a kada je treći izbor Medenice u pitanju brutalno se ignoriše Ustav. Ovaj izbor je potvrdio da Vesna Medenica ne „džogira” uprazno oko premijerovog majbaha, vješajući se o retrovizore prije zaustavljanja, i da se trud ipak isplati, pa čak i po cijenu potpunog urušavanja države i prava. Da ne govorimo o bilo kojoj vrsti kredibiliteta članova nelegalnog Sudskog savjeta koji su se ovakvom odlukom, po ko zna koji put, profesionalno samosahranili – saopštio je Zogović.

Podsjetio je da Ustav izričito propisuje da jedno lice na toj dužnosti predsjednika suda može biti birano najviše dva mandata. Uprkos tome, kaže, Medenica je izabrana, čime je crnogorsko pravosuđe dokazalo svoju, zarobljenost, pristrasnost i zavisnost od izvršne vlasti.

Da su crnogorsko društvo i pravni sistem ponovo dotakli dno izborom Vesne Medenice za predsjednicu Vrhovnog suda po treći put tvrde i iz SNP-a.

– Svjedoci smo da je prije nekoliko dana Vrhovni sud Crne Gore zauzeo načelni pravni stav da sudovi ne mogu poništavati odluke Skupštine. Ovim putem možda su mislili i na Skupštinu Crne Gore i na skupštine opština, Prestonice i Glavnog grada. Ovdje su se upecali u vlastitom neznanju, jer Skupština je samo jedna, a kada se govori o lokalnim skupštinama, to se mora precizirati. Zatim, sudije Vrhovnog suda dobro znaju da je načelni pravni stav koji zauzme Vrhovni sud samo smjernica, nikako striktna obaveza sudova da se pridržavaju stava koji je donijet na opštoj sjednici sudija Vrhovnog suda – tvrde iz SNP-a.

Navode i da Ustavni sud mora da poništi odluke koje donosi Vrhovni sud.

– Imajući u vidu da je Vrhovni sud stvarno najviši sud u državi, to ne znači da nije dužan da poštuje Ustav i zakone koje štiti Ustavni sud. Ovo bezakonje će mnogo koštati Crnu Goru, jer neće postojati djelotvoran pravni lijek, a pravnici znaju da je to jedan od glavnih uslova kada se može tražiti zaštita prva na evropskom nivou – navode iz SNP-a.

Iz Ujedinjene Crne Gore saopštili su da DPS praksa ne haje za propise Ustava i zakona.

– Podrška opšte sjednice, podrška Sudskog savjeta, i to stoprocentne, govore o prirodi naše sudske vlasti, o nezavisnosti sudova i sudija – saopštili su iz Ujedinjene.

Tokom slobodnog izlaganja pred članovima Sudskog savjeta Medenica je istakla da je uvela mnoge promjene u crnogorskom pravosuđu. Navela je da je u tužilaštvu prvi put donijela Kodeks tužilačke etike, te da je pod njenim mandatom došlo do razdvajanju Tužilačkog i Sudskog savjeta. Istakla je da je unaprijedila i vrijeme rješavanja predmeta.

– Zatekla sam da su neke odluke izvijećane, pa osam godina nisu napisane i otpremljene. Da su neke sudije nosile predmete kući i tamo ih držale po četiri godine – kazala je Medenica, dodajući da se na sudsku odluku čekalo godinama, a da se to sada može naći kod svega nekoliko sudija.

Odgovarajući na pitanje sudije Vrhovnog suda Rade Kovačević, Medenica je rekla da se za ponovnu kandidaturu odlučila motivisana rezultatima koje je sudstvo postiglo prethodnih godina, ali i započetim reformama i planovima.

– Cilj je da se za sudije obezbijede uslovi adekvatni poziciji, odgovornosti i težini funkcije koju obavljaju – kazala je Medenica, dodajući da su u toku pregovori o izgradnji dvije „sudske zgrade” u Bijelom Polju i Podgorici.

Navela je i da se mora naći rješenje kako bi se saradnicima unaprijedio položaj, te da bi se na taj način popravili i rezultati sudova. Zbog toga, pojasnila je, neophodno je razdvojiti državne službenike od sudijskih savjetnika. Napomenula je da u nekim zemljama saradnici imaju 80 odsto plate od sudija, što ih održava na toj funkciji.

– Moramo napraviti da su nam saradnici stalni, a ne prolazni. Ne znam kako ću nadomjestiti odlazak Tijane Badnjar, odnosno njen izbor za sudiju. Ona ima učinak kao troje sudija – kazala je Medenica.

M.V.P.

---

Načelni stav Vrhovnog suda Vesnina zahvalnost režimu
Demokratska srpska stranka saopštila je da traže najhitniju individualnu ili kolektivnu reakciju od sudija Vrhovnog suda u vezi javno saopštenog „načelnog stava Vrhovnog suda” da sudovi više ne mogu da osporavaju odluke Skupštine o izboru ili razrješenju funkcionera, bez obzira na to da li su odluke zakonite ili ne.

– Očekujemo reakciju, jer osjećamo da je takav stav, navodno, Vrhovnog suda CG, u stvari samo stav Vesne Medeniice, koji je u suštini lični čin zahvalnosti režimu – za njeno neustavno i nezakonito, treće po redu, ustoličenje na mjesto šefice Vrhovnog suda – saopštili su iz DSS-a.

Kazali su i da je nezavisno, depolitizovano i efikasno pravosuđe preduslov svih uslova da jedna zemlja može imati potpunu vladavinu prava, što znači i Crna Gora.

– Gdje to ima da stavovi Vrhovnog suda derogiraju zakone? Gdje to ima da se grešni pojedinci, pa makar to bili i javni funcioneri, aboliraju od nezakonitosti? Gdje to ima i koja je to pravna država koja može da stane iza ovakvog stava, ili smjernice, kako god ga zvali? Gdje to ima da se kada se otvaraju poglavlja koja se tiču vladavine prava donose stavovi koji imaju jaču pravnu snagu od zakona i od odluka pravosudnih institucija, koje su jedino pozvane da štite zakonitost, a samim tim i pravnu sigurnost nas građana, bez obzira kojoj kasti pripadali – navode u saopštenju.


Zakon sprečava kažnjavanje sudija
Medenica je potvrdila da je pozivanje na disciplinsku odgovornost veliki problem u sudstvu. Ipak, kazala je da i ona žali zbog toga, ali da zakonski propisi onemogućavaju da na disciplinsku odgovornost pozovu sudije koji imaju loše rezultate, pa i one kojima ispune 50 odsto norme, a 50 odsto im je ukinutih odluka.
– Sudija koji bi po ranijim zakonima bio razriješen, sad ima ocjenu „dobar”. Zakon štiti sudije koji ne prate naš rad – kazala je Medenica dodajući da će njihovi zahtjevi biti usmjereni ka Ministarstvu pravde da se ove odredbe izmijene.
Istakla je i da joj za 30 godina rada nikada nije bilo teže nego u mandatu koji sada ističe.
Odgovarajući na pitanje Vesne Simović Zvicer kazala je da stari predmeti tzv. crveni omoti i dalje predstavljaju problem u sudstvu, ali da će se i u narednom periodu posvetiti tome.
– Nećemo pitati šta je urađeno nego zašto nije urađeno, zašto se ne zakazuju pretresi, zašto nema adekvatnih poziva za vještake... – pojasnila je.


Mijenjati kaznenu politiku sporazuma
Odgovarajući na pitanja ministra pravde Zorana Pažina, Medenica je kazala da je više puta ukazala da je kaznena politika sudova kada su u pitanju sporazumi o priznanju krivice izrazito blaga, odnosno da se izriču kazne ispod zakonskog minimuma, i da se to mora promijeniti. Dodala je i da je predsjednicima sudova ukazivala da u ovim slučajevima moraju davati kazne koje su u rasponu sa propisanim.
Kazala je i da je saznala da tužioci često ne ulože žalbu na sudsku presudu jer je uvedeno pravilo da im se nakon dvije odbijene žalbe daje negativna ocjena. Zbog toga, pojasnila je, neke presude okarakterišu niže kazne.
Ona je podržala rad Ustavnog suda, ali je kazala da je nedopustivo da se zauzima stav „četvorostepenog sudskog organa”. Napomenula je i da Evropski sud za ljudska prava ne ukida presude i ne bavi se razmatranjem činjenica i dokaza kao sudovi koji donose odluke.
– Građani sada ne znaju kad im je odluka pravosnažna, i to je pravna nesigurnost – kazala je Medenica.
Navela je i da ukoliko sudije Ustavnog suda ukidaju presude Vrhovnog jer nije bilo obrazloženja, onda i Ustavni mora dati obrazloženje svojih odluka.