Nezadovoljni postupanjem sudija u predmetima, građani su tokom prethodne dvije i po godine podnijeli oko 330 žalbi. Uprkos tom broju, rijetko koja žalba rezultira izricanjem sankcija sudiji.
Prema podacima iz izvještaja o radu Sudskog savjeta, tokom 2018. godine tom tijelu građani su podnijeli 144 pritužbe. Godinu ranije bilo ih je 135. U prvoj polivini ove godine, kako „Dan“ saznaje, građani su podnijeli 50 žalbi.
Pritužbe se uglavnom odnose na odluke koje donose sudije tokom postupaka, kao i na dužinu trajanja suđenja. Međutim, odgovornosti sudija po tom osnovu maltene da nema.
Advokat
Veselin Radulović je u izjavi za „Dan“ kazao da odgovornost sudija ne zavisi od njihovog rada, već od toga koliko su u dobrim odnosima sa šefovima i čelnicima pravosuđa.
– Sudski savjet je u svojoj praksi pokazao da nije u stanju da na objektivan način bira sudije, odlučuje o njihovom napredovanju, pa ni da odlučuje o pritužbama na njihov rad. Takođe, u sudstvu kojem se godinama aristokratski upravlja, nerealno je očekivati i da sistem odgovornosti bude objektivan. Zato odgovornost sudija u praksi ne zavisi od toga da li su stvarno napravili prekršaj ili povrijedili kodeks, već od toga u kakvim su odnosima sa pretpostavljenim – kazao je Radulović.
U izvještaju i radu Sudskog savjeta za prošlu godinu navedeno je da su u tom periodu podnijete 144 pritužbe na sudije, što je za devet više u odnosu na 2017. godinu.
– Nakon razmatranja na sjednicama savjeta, u 87 predmeta zauzet je stav, dok je u preostalih 57 pritužbi postupak još u toku. Najveći broj pritužbi, ukupno 103, odnosio se na rad/postupanje osnovnih sudova, 24 pritužbe su bile na rad viših sudova, 10 na rad Privrednog suda Crne Gore, šest na rad sudova za prekršaje, šest na rad Vrhovnog suda, tri na rad Upravnog suda i jedna na rad Apelacionog suda Crne Gore. U okviru navedenih podataka, pojedine pritužbe odnosile su se istovremeno na rad više sudova ili sudstva u cjelini. Pritužbe se u najvećem dijelu odnose na nezadovoljstvo stranaka načinom vođenja postupka, sadržinom procesnih rješenja donijetih tokom postupka, prvostepenim, drugostepenim, kao i odlukama po vanrednim pravnim ljekovima koje su donijete na njihovu štetu. Jedan dio pritužbi odnosi se na dugo trajanje postupka, odnosno neažurnost postupajućih sudija. Najčešći motiv obraćanja stranaka je nezadovoljstvo sudskom odlukom, o čemu Sudski savjet ne može odlučivati. Savjet zauzima stav o navedenim pritužbama, a ukoliko podnosilac pritužbe smatra da postoje elementi koruptivnog činjenja, stranka se upućuje da podnese dokaze nadležnom tužiocu – navedeno je u izvještaju.
M.V.P.
Od 33 inicijative, prihvaćene dvijeTokom 2018. godine, Komisiji za etički kodeks sudija podnijeto je 15 inicijativa za utvrđivanje povrede Etičkog kodeksa sudija. Nakon sprovedenih postupaka, Komisija je u jednoj inicijativi utvrdila povredu, dok je u 14 inicijativa utvrđeno da sudija nije počinio povredu etičkog kodeksa. Prošle godine nije bilo predloga za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije prema kome bi postupao disciplinski tužilac.
Godinu dana ranije, Komisiji za etički kodeks sudija podnijeto je ukupno 18 inicijativa za utvrđivanje povrede Etičkog kodeksa sudija. U osam slučajeva je utvrđeno da je inicijativa nedopuštena, a u isto toliko je utvrđeno da sudija nije počinio povredu etičkog kodeksa. U jednom postupku utvrđena je povreda Etičkog kodeksa sudija.
)){kind=small}
