Pripravnici koji su obavljali pripravnički staž u sudovima u Crnoj Gori trebali su da, shodno tada i sada važećem kolektivnom ugovoru, primaju platu u visini od 80 odsto plate koja je predviđena za radno mjesto za koje se osposobljavaju. Kako „Dan“ saznaje, mnogi od njih tužili su državu zbog „selektivnog odnosa prema svojim bivšim pripravnicima, a sadašnjim sudijama, advokatima, i zaposlenim u ministarstvima i organima uprave, svi su pravnici“. Tužbenim zahtjevima, prema nezvaničnoj informaciji, traže ukupno oko 200.000 eura.

Advokat Srđan Lješković kazao je za „Dan“ da je sud diskriminisao svoje bivše pripravnike koji su sada sudije, advokati, zaposleni u državnoj upravi.

– Jednom broju njih je usvojen tužbeni zahtjev, i to onom dijelu koji je imao sreće da u njihovim predmetima postupa Viši sud u Bijelom Polju, dok je drugom dijelu njih o čijim predmetima je odlučivao Viši sud Podgorici ukinuta presuda i postupak i dalje traje – istakao je Lješković.

Prema našim saznanjima, osnovni sudovi su usvojili sve tužbene zahtjeve u kojim presudama su utvrdili da su se pripravnici osposobljavali za radno mjesto stručnog saradnika u sudu, a kasnije se to mjesto zvalo savjetnik u sudu, i da su pripravnici primali plate u manjem iznosu od iznosa koji čini 80 odsto plate stručnog saradnika.

Zastupnik države Zaštitnik imovinsko pravnih interesa je uložio žalbe protiv tih prvostepenih presuda.

Zaštitnik nije uložio žalbe protiv svih prvostepenih presuda. Presude protiv kojih nije izjavljena žalba su postale pravosnažne i tužioci su se naplatili. Dio prvostepenih presuda protiv kojih je izjavljena žalba je rješavao Viši sud u Bijelom Polju koji je odbio žalbe.

Dio prvostepenih presuda protiv kojih je izjavljena žalba, a po kojim je odlučivao Viši sud u Podgorici ukinuo prvostepene presude. Prvostepeni sudovi su ponovo donijeli iste odluke.

Međutim, zastupnik države Zaštitnik imovinsko pravnih interesa ne ulaže žalbe protiv svih prvostepenih presuda.

Tužioci su se obratili Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova. Za neke tužioce pristaje da se postigne dogovor da spor mirno riješi, a za neke ne, pa se postupak nastavlja pred sudom.

– Svi predmeti po kojima su pokrenute ove tužbe zasnivaju se na identičnom činjeničnom i pravnom osnovu, pa

sudovi treba i da donesu identične odluke za sve, ili da usvoje tužbene zahtjeve ili da ih odbiju – pojašnjava naš izvor.

Ako Viši sud ili Vrhovni zauzmu konačan stav da su ovakvi zahtjevi neosnovani, da li će neko odgovarati zbog nezakonito odlivenih sredstava iz budžeta.

Sadašnje sudije podgoričkog Osnovnog suda su, kako tvrdi naš izvor, takođe bili pripravnici i pokrenuli su tužbe.

– Međutim, za one presude u kojima su tužioci sadašnje sudije koje sude parnične predmete Zaštitnik ne ulaže žalbe. A protiv onih presuda u kojima su tužioci sadašnje sudije krivičari Zaštitinik ulaže žalbe – tvrdi naš sagovornik.

Ž.B.

---

Cud prema svojim radnicima imao diskriminatorski stav
– Šta da očekuju obični građani kad je sud prema svojim radnicima imao diskriminatorski stav? Drugo, ako imamo u vidu činjenicu da je Zaštitnik imovinsko pravnih interesa, kom je u nadležnosti da se, između ostalog, stara i o državnom budžetu, selektivno zaključivao poravnanja i takođe selektivno ulagao žalbe, imamo situaciju da je Viši sud u Podgorici svojim odlukama sebi dodijelio ulogu čuvara državnog budžeta umjesto uloge nezavisnog i nepristrasnog suda – naglasio je advokat Lješković.

Kazao je da je zaključak ko je imao koga naplatio je svoje potraživanje, a ko nije imao nikoga ostaje mu da čeka stav Višeg suda u Podgorici za koji se nada da će biti isti prema svima.