Bivši ministar pravde
Dragan Šoć vrlo je jasan kada je u pitanju Predlog zakona o amnestiji koji su podnijeli poslanici vladajuće koalicije, osim SD, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, i pitanju da li iz tog zakona treba izdvojiti krivično djelo teško ubistvo.
Kao neko ko ima višedecenijsku profesionalnu i političku karijeru,Šoć podsjeća da se u postupku usvajanja zakona predlagač opredjeljuje na koja djela će se zakon odnositi, odnosno koja će krivična djela biti iz njega izdvojena, što je i ovom prilikom bio slučaj. Šoć tvrdi da je stvar političkog opredjeljenja onog koji donosi zakon koja će djela njime obuhvatiti, ali i napominje da ne treba zaboraviti da se uvijek može djelovati amandmanski.
U svakom slučaju, Šoć tvrdi da nikada ne bi podržao takav predlog zakona smatrajući da lica osuđena za krivično djelo ubistvo treba da odleže punu kaznu.
– Međutim, ako neko to želi, mislim i ubijeđen sam da šalje lošu poruku da kroz jedan ili dva zakona o amnestiji poštedi i abolira osuđenike za teška krivična djela. Svakako će biti zanimljiva rasprava na tu temu – ističe Šoć.
âPoslanici vladajuće koalicije predložili su zakon o amnestiji kojim bi se umanjila kazna osuđenima u zatvoru za 15 odsto, odnosno za 10 odsto onima koji još nijesu pošli na izdržavanje kazne.
Ova umanjenja navedena su u predlogu čije se usvajanje traži po skraćenom postupku, a koji nijesu potpisali poslanici Socijaldemokrata, već DPS-a, Force, Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative (HGI) i Liberalne partije.
Pet odsto umanjenja kazne predviđa se za lica koja su dva ili više puta bezuslovno osuđena. Predviđa se i da osobe koje u osuđene na blaže kazne, do tri mjeseca, dobiju uslovnu osudu. Osuđenima od tri do šest mjeseci presuda se mijenja, kako piše u predlogu, u kućni pritvor.
Amnestija se ne odnosi na osuđene za ratni zločin, korupciju i organizovani kriminal, silovanje, obljubu i slična krivična djela, zatim za nasilje u porodici. Ova vrsta „milosti” neće važiti ni za one koji su je već dobili, za osuđene na maksimalne kazne od 40 godina i za one za kojima je raspisana potjernica zbog odbijanja da idu u zatvor.
Predlog poslanika vladajuće koalicije nalazi se u skupštinskoj proceduri.
VJ.D.
Sređivanje stanja u režimuâZakon je obrazložen kao nužna mjera u aktuelnoj situaciji epidemije virusa korona radi rasterećenja zatvora i smanjena broja radno angažovanih službenika.
Poslanik Demokratskog fronta (DF)
Strahinja Bulajić kazao je tokom skupštinske rasprave da je „ovo sređivanje stanja u režimu, jer se, osim određenih izuzetaka, u zatvoru nalaze osobe koje su bliske režimu”.
On je upitao, ukoliko je Predlog zakona o amnestiji human gest i rasterećenje natrpanosti zatvora, zašto se uvijek vlast dosjeti toga uoči izbora.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP)
Draginja Vuksanović Stanković kazala je da pravda mora biti jednaka za sve, a ovim predlogom zakona se, kako kaže, ne ostvaruje svrha kažnjavanja. I predsjednik Socijaldemokrata (SD)
Ivan Brajović rekao je da ako se ne usvoji njihov amandman, poslanici te partije neće glasati za predlog zakona.
Brajović je rekao da je potrebno razmisliti o tome kako razmišljaju žrtve tih djela. „Treba razmišljati i o tome kakav bol osjećaju porodice žrtava”, poručio je Brajović.