Crnogorska notarska služba trenutno broji 56 članova koji su svojim postavljenjem u značajnoj mjeri rasteretili rad sudova i ubrzali postupke u kojima je na notare prenesena nadležnost. Ko sve može raditi posao notara, pod kojim uslovima se postaje član Notarske komore i ko vrši nadzor nad njihovim radom, u intervjuu za „Dan” govori predsjednik notarske komore Branislav Vukićević.

•Koliko su crnogorski sudovi rasterećeni uvođenjem notarske službe i koji su to predmeti koje su sudovi delegirali notarima?

– Prenošenje nadležnosti za sprovođenje ostavinskog postupka sa suda na notare, kao sudske povjerenike, rasteretilo je sudove od ove vrste predmeta i stvorilo uslove za veću posvećenost u rješavanju složenijih parničnih i krivičnih predmeta. Sada ostavinski postupci traju kraće i predmeti se rješavaju efikasno.

Shodno zakonu, notari su ovlašćeni da sprovode postupak raspravljanja zaostavštine i donose odluke u skladu sa zakonom kojim se uređuje vanparnični postupak, da vrše i druge poslove povjerene posebnim zakonom, te da vrše poslove koji su im povjereni od strane suda, i to: popis i procjenu zaostavštine i čuvanje ostavinskih isprava, novca, hartija od vrijednosti ili dragocjenosti, kao i druge poslove povjerene posebnim zakonima.

Nadzor nad radom notara kao sudskog povjerenika, u skladu sa Zakonom o vanparničnom postupku, obavlja predsjednik suda koji mu je povjerio sprovođenje.

•Koliko trenutno ima notara u Podgorici i koliko iznosi upis u Notarsku komoru?

– Crna Gora trenutno ima 54 notara i dva novoimenovana u Nikšiću i Cetinju koji počinju sa radom u septembru, tako da će ih biti 56. Upis notara u Notarsku komoru, nakon što ga imenuje ministar pravde, iznosi 5.000 eura, a novac ide za potrebe komore. Osim toga, notar je u obavezi da pripremi i sve uslove za rad (kancelarija minimum 50 m2, kompjutere, fotokopir aparate, štampače, internet konekciju, zaposlene saradnike...) tako da nisu mala ulaganja za početak rada.

•Postoji stav laičke javnosti da je notarijat u Crnoj Gori zapravo svojevrsni monopol koji je obezbijedila država da se građani obavežu da se veći dio pravnih poslova završava kod notara? Šta Vi mislite o tome?

– Smatramo da je uvođenjem notarijata postignuta pravna sigurnost kod građana, a u tom smislu je Zakonom o notarima propisano koji akti moraju biti sačinjeni u formi notarskog zapisa. U svim notarijatima na svijetu postoji princip „numerus klausulus”, što znači da je određen broj notara po broju stanovnika. Inače, notari moraju položiti posebni ispit kojim dokazuju da su stručni i obučeni da vrše svoje poslove, i to se ne smatra monopolom. Kao što notari ne mogu raditi posao ljekara, arhitekte, veterinara, automehaničara, električara..., stoga ni posao notara ne mogu obavljati druga lica i druge profesije. U slučaju da notarsku djelatnost obavljaju druga lica, to se u pravu naziva nadripisarstvo i to je krivično djelo. Građani imaju slobodan izbor kod kojeg notara će sačiniti ugovor, a u slučaju da ih neko primorava da idu kod pojedinog notara, to bi bio monopol.

•Da li Vlada i Ministarstvo pravde određuju Vaše tarife i kako je regulisano to pitanje?

– Tarifu o naknadama za rad i naknadama troškova notara je donijela Vlade Crne Gore, na predlog Notarske komore, kao i obavezno Uputstvo za primjenu Tarife o naknadama za rad i naknadama troškova notara. Inače, tarifa je usklađena sa notarskim tarifama u okruženju, a znatno je niža od notarskih tarifa u zapadnom sistemu (Italija, Njemačka, Španija, Francuska...)

Napominjemo da su propisani Izuzeci od primjene tarife.

VJ. DAMJANOVIĆ

---

Za godinu i po nijedan disciplinski postupak
•U koliko je notarskih kancelarija tokom prošle i u prvoj polovini ove godine izvršen nadzor od strane Ministarstva pravde? Koliko je utvrđeno povreda službene dužnosti i gdje je bilo predloga za vođenje disciplinskog postupka i koje su mjere izrečene?

– Detaljniji odgovor na ovo pitanje može dati Ministarstvo pravde, koje u skladu sa svojim nadležnostima redovno vrši nadzor nad radom notara i o tome sačinjava godišnju Analizu nadzora rada notara, koja se nalazi na sajtu ministarstva. Po predlogu ministarstva za naznačeni period nije bilo predloga za pokretanje disciplinskog postupka.


Zakonom propisana disciplinska odgovornost
Na pitanje kako je regulisana disciplinska odgovornost, ko o tome odlučuje i da li u tom smislu postoje određeni rokovi u kojima djela zastarijevaju, Vukićević je kazao da je Zakonom o notarima propisana disciplinska odgovornost notara za povrede službene dužnosti koju učine svojom krivicom, a one mogu biti lakše, teže i najteže, i s tim u vezi propisane su sankcije. Ministarstvo pravde je donijelo Pravilnik o načinu vođenja disciplinskog postupka i utvrđivanja diciplinske odgovornosti notara.

Takođe, rokovi zastarjelosti su propisani u Zakonu o notarima.







”Tarifa je usklađena sa notarskim tarifama u okruženju, a znatno je niža od notarskih tarifa u zapadnom sistemu (Italija, Njemačka, Španija, Francuska...)