Prvi čovjek Specijalnog policijskog tima Dragan Radonjić kazao je u intervjuu za „Dan“ da je odjeljenje na čijem čelu se nalazi po nalogu SDT-a u deset predmeta prikupljalo podatke vezano za postojanje sumnje da je izvršeno krivično djelo ratni zločin. Kako je pojasnio, ti predmeti su formirani po osnovu zahtjeva za pružanje međunarodne pravne pomoći i Specijalni tim je u tim predmetima postupao po zamolnicama Specijalnog tužilaštva iz Haga, tužilaštva BiH i hrvatskog tužilaštva.

–Tim je u okviru svojih nadležnosti vršio identifikaciju lica, svjedoka, prikupljanje obavještenja i prikupljanje i obezbjeđivanje dokaza za vođenje postupka. Specijalno policijskog odjeljenje je u avgustu 2016. godine podnijelo krivičnu prijavu protiv jednog lica zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršilac krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništa na teritoriji Kosova i Metohije. Krivična prijava je rezultirala podizanjem optužnice u ovom slučaju i pravosnažnom sudskom presudom.

Koliko je u prethodnih pet godina bilo finansijskih istraga i protiv koliko lica?

U skladu sa odredbama članova 14 i 11 Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, glavni cilj svih policijsko-tužilačkih radnji je da se utvrdi struktura imovinske koristi nastale krivičnim djelom, da se dokumentuje kretanje novca kroz kriminalne aktivnosti, prati transformisanje novca u imovinu (pokretna i nepokretna) i, u konačnom, utvrdi imovina koja se može oduzeti od izvršilaca krivičnih djela u skladu sa članom 2 navedenog zakona.

Shodno finansijskim istragama koje je pokrenulo SDT od početka 2020. godine, Specijalno policijsko odjeljenje, u skladu sa čl. 14 Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, postupa u osam predmeta protiv 39 fizičkih lica, dok je u 2019. godini postupano u 15 predmeta protiv 207 fizičkih i 152 pravna lica.

Kada je u pitanju stečajna mafija, da li Specijalni tim po nalogu glavnog specijalnog tužioca vodi istragu i da li provjerava stečajne postupke koje su sprovodili predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić i Zoran Ostojić?

Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja postupaju po nalozima SDT-a i preduzimaju mjere i radnje u nekoliko predmeta usmjerenih na prikupljanje dokaza da su izvršena krivična djela prouzrokovanje stečaja, zloupotreba službenog položaja u privrednom poslovanju, utaja poreza i doprinosa na organizovan način, zloupotreba službenog položaja i druga krivična djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva. Ukoliko se u tim predmetima prikupe dokazi koji ukazuju na postojanje osnovane sumnje da su izvršena krivična djela, mi ćemo, u skladu sa zakonom, podnijeti krivične prijave Specijalnom državnom tužilaštvu.

Da li je u metodologiji Specijalnog tima zaživjela praksa ubacivanja tajnog agenata u redove kriminalnih grupa i u drugim istragama?

Ustavni sud je 27.4.2018. godine stavio van snage odredbe Zakona o krivičnom postupku koje se odnose na primjenu mjera tajnog nadzora iz čl. 157, a tom odlukom je, između ostalog, obustavljena primjena mjere tajnog nadzora angažovanja prikrivenog islednika i saradnika, tako da od tada ne postoje zakonske mogućnosti da tužilaštvo naređuje primjenu te mjere tajnog nadzora.

VJ.DAMJANOVIĆ

---

Zanimaju nas samo izvršioci krivičnih djela
Kako će na rad Specijalnog tima uticati nove društvene okolnosti, s obzirom da je upravo taj tim vodio istrage protiv lidera opozicije?

Stupanjem na dužnost u Upravi policije i u radu na svim odgovornim funkcijama u policiji predmet mog istraživanja nijesu bila lica u odnosu na ime i prezime, poziciju i funkciju koju obavljaju, već isključivo lica za koja je postojala osnovana sumnja da su izvršioci krivičnih djela. Specijalno policijsko odjeljenje nije procesuiralo prema SDT-u nijedan predmet za koji nijesu postojali dokazi do nivoa osnovane sumnje da je izvršeno krivično djelo iz nadležnosti tog tužilaštva, o čemu svjedoči broj podnijetih krivičnih prijava, podignutih i potvrđenih optužnica. Sve dok sam na ovoj odgovornoj poziciji u sistemu bezbjednosti, ja i svi pripadnici Specijalnog odjeljenja bićemo posvećeni borbi protiv svih vidova organizovanog kriminala i podizanju nivoa bezbjednosti i osjećanja sigurnosti svih građana Crne Gore.


Ponovo uvesti institut tajnog agenta
Kada je riječ o tajnim agentima, smatrate li da se na osnovu dosadašnjeg iskustva radi o jednoj vrlo važnoj mjeri tajnog nadzora?

– Na taj način se u krivičnopravnom postupku omogućuje adekvatan pristup dokazima koje nije moguće pribaviti drugim metodama. Ovaj institut je nastao radi otkrivanja i procesuiranja najtežih krivičnih djela organizovanog kriminala, pa, u tom smislu, očekujemo da se skorim izmjenama i dopunama ZKP-a riješi ovo pitanje, te da se tužilaštvu i policiji omogući korišćenje ovog bitnog instituta u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.