Na društvenim mrežama sve češće se mogu vidjeti objave koje imaju uvredljiv i prijeteći sadržaj, a koje izazivaju duboke podjele u društvu. Iako je došlo do političkih promjena, ipak se čini da do onih osnovnih neće doći. Širenje vjerske i nacionalne mržnje putem društvenih mreža, nažalost, slika je društva u kojem i danas živimo, i dokazuje da je lakše promijeniti vlast nego obrasce ponašanja.
Svjedoci smo da sporne objave sve češće sadrže prijetnje klanjem „milogoraca”, Albanaca, Srba, paljenjem vjernika. Posao suda je da rigoroznim kaznama spriječi govor mržnje.
Psiholog
Radmila Stupar Đurišić pojašnjava da smo zemlja i narod ratova, bitaka, te da je kod nas ne voljeti se i mrzjeti se bilo mnogo češće ponašanje, nego ponašanje voli i ljubi bližnjeg svog.
– Ono što se sad vidi kao govor mržnje po društvenim mrežama, to je isti onaj govor koji je postojao u našoj istoriji da komšiji crkne krava, koji je postojao u tome da su se ljudi ubijali zbog međe. Ljudi, kao Homo sapiens, naoštreni su na borbu, ljutnju, na agresiju. Ono što je ljepota savremenog doba je što imamo društvene mreže da možemo da prepoznamo govore mržnje prije nego se mržnja sprovede u neko djelo – istakla je Stupar Đurišić.
Pojašnjava da ono što su donijele društvene mreže je mogućnost prepoznavanja loših obrazaca ponašanja, prepoznavanje na vrijeme i zaustavljanje da govor ne ekskalira u nasilje.
– Ono što sada vidimo kao govor mržnje je sve ono što se dešavalo godinama i vjekovima prije. Ono što vidimo sad, psihologija tumači da se neko osjeća ugroženim od strane nekoga, i svojom mržnjom i agresijom pokušava da se odbrani – kazala je Stupar Đurišić.
Smatra da su tolerancija, suživot, kroz razumijevanje različitosti, ljepota života koja se uči.
Zamjenica izvršnog direktora Građanske alijanse
Amina Murić kazala nam je da ovakvi komentari i nisu veliko iznenađenje, s obzirom na kombinaciju nagomilanih problema koji pritiskaju građane.
– Pri čemu pojedinci koriste neprimjeren vokabular, a tu je i primjetna neujednačena praksa kada je kaznena politika u pitanju. Do sada smo imali primjere da se propisuju kazne ispod zakonskog minimuma i da se čak u nekim slučajevima pokušava ići linijom manjeg otpora, i tek kada uslijedi pritisak javnosti, tužilaštvo preinači odluku. Dešavanja na političkoj sceni svakako imaju uticaja na građane, naročito u pogledu oštrih podjela društva, čemu smo svedoci prije svega na društvenim mrežama, kao i u medijima – poručila je Murić.
Komunikolog
Miodrag Strugar kazao je za „Dan” da društveni mediji nisu krivi za govor mržnje, oni samo pokazuju kakvi smo mi zaista. Istakao je da je tačno da bi, bez interneta, mnoge od tih stvari bile manje vidljive, ali bi i dalje bile tu i našle neki drugačiji način da se ispolje.
– Internet je platforma na kojoj, teorija tako kaže, možemo voditi istinski dijalog, razmjenjivati stavove, mišljenja, što je osnov demokratije. Međutim, praksa pokazuje da smo, umjesto toga ili uz to, dobili i poligon za vrijeđanje drugih i drugačijih, prostor za raspirivanje mržnje, huškanje, širenje ksenofobije i netrpeljivosti, i to najčešće krijući svoj identitet, krijući se iza lažnih imena ili neobičnih naziva nekog stranica na društvenim medijima. Takvi su „junaci” novog doba, koji su svjesni da malo čojskog i junačkog imaju, pa se kriju da njihova okolina ne bi vidjela koliko su i nevaspitani – kazao je Strugar.
Ž.B.
Medenica: Znatno povećan broj prijavaViše državno tužilaštvo u Podgorici tokom 2020. godine formiralo je predmete protiv 42 osobe zbog izazivanja rasne, nacionalne i vjerske mržnje, kazala je za „Dan” viši državni tužilac i portparol Višeg tužilaštva
Lepa Medenica.
– Tužilaštvo je tada podnijelo Višem sudu u Podgorici optužne predloge protiv četiri lica, dok su u odnosu na šest lica predmeti ustupljeni na nadležnost osnovnim tužilaštvima, a u odnosu na 27 lica donijeta su rješenja o odbacivanju krivične prijave. Na kraju godine je ostalo neriješenih prijava protiv pet lica – kazala nam je Medenica.
Imajući u vidu broj krivičnih prijava za predmetna krivična djela u 2020. godini u odnosu na broj krivičnih prijava u 2019. gdje je bilo prijava protiv šest lica, a u 2018. protiv dva lica, to jasno ukazuje na zaključak da je znatno povećan broj krivičnih prijava u 2020. godini.
)){kind=small}
