Naučna tribina ,,Njegoš i Trst” juče je u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti okupila profesore i studente koji su saslušali izlaganje redovne profesorke na Univerzitetu Crne Gore, prof. dr Veene Kilibarde. U svom naučnom opusu, Kilibarda se najviše bavila interkulturnim i interjadranskim vezama Crne Gore i Italije i objavljivala je knjige i radove koji se odnose na poznavanje italijanske kulture i književnosti u Crnoj Gori, kao i na recepciju crnogorske kulture u italijanskoj književnosti do 1918. godine. Jučerašnje naučno predavanje predstavlja interesantan dio njene posljednje knjige ,,Njegoš i Italija”, objavljene 2014. godine.
– Trst je prvi veliki grad koji je Njegoš upoznao kada je krenuo u svijet. Trst je bio raskrsnica njegovih puteva, odatle je produžavao za Beč, Petrograd, Veneciju, Napulj, Rim i druge italijanske gradove. Ovo je dio istraživanja moje najnovije knjige koja je objavljena krajem 2014. godine, pod naslovom ,,Njegoš i Italija”, u kojoj sam se trudila da otkrijem i rekonstruišem sve što se može nazvati italijanskim temama u Njegoševom životu i djelu. U toj knjizi obuhvaćene su teme koje se mogu razvrstati u dvije komplementarne cjeline – o Italiji u Njegošu i o Njegošu u Italiji. Bilo mi je zanimljivo da indentifikujem njegove veze sa jednom starom evropskom kulturom – italijanskom, i da ga kao ličnost, kao pjesnika i vladiku, situiram u mnogo manje proučavani jadranski i mediteranski kontekst kome je on suštinski pripadao i na koji je bio najviše neposredno i neprekidno upućen, kako u ličnom životu, tako i u vladarskom djelovanju – rekla je Kilibarda.
Značaj Trsta za Njegoša bio je nemjerljiv. U Trstu je boravio najmanje 15 puta, duže ili kraće, od 1833. do 1851. godine, putujući prema drugim velikim gradovima. To je bio jedan ekonomski napredni kosmopolitski centar, slobodna luka sjevernog Jadrana.
– U Njegoševom životu imao je poseban značaj i za njega se vezuju, ne samo neki zanimljivi momenti kao što ćemo vidjeti iz njegovog života i pjesničkog rada, nego i činjenica da je najznačajniji broj njegovih napisa, nastalih za života i neposredno posle smrti, objavljen upravo u ovom gradu ili je bar presudno vezan za njegov boravak u njemu. U Trstu su Njegoša srdačno dočekivali, kako austrijski zvaničnici, jer je grad bio pod njihovom vlašću, tako i tzv. ,,našijevci” iz vrlo brojne ilirske i južnoslovenske zajednica, sa kojima se Vladika prilikom prvog dolazka u Test upoznao i od kojih su mu pojedini postali povjerenici za razne poslove do kraja njegovog života. Upoznao se takođe i sa znamenitim predstavnicima italijanskog kulturnog i književnog života, na koje je njegoševa pojava ostavila snažan i upečatljiv utisak - istakla je Kilibarda.
B.KALEZIĆ
Prvi putopis kroz Crnu Goru
Čuveni tršćanski botaničar i farmaceut, Bartolomeo Bjazoleto, koji je u pratnji sa saksonskim kraljem tokom 1838. boravio u Crnoj Gori, bio je prvi stranac koji je objavio putopis kroz Crnu Goru. Posjeta je bila povod da italijanska čitalačka publika prvi put na svom jeziku nešto više sazna o Njegoševoj vladarskoj i pjesničkoj aktivnosti i to u njegovoj ranijoj fazi, istakla je Kilibarda.
– Bartolomeo Bjazoleto je u Trstu 1841. godine objavio svoj putopisni dnevnik uz niz zabilježaka s botaničkim, geografskim, etnografskim i drugim svojim zapažanjima . On je iz prve ruke opisima crnogorskog Vladike i Cetinja uspio da podstakne znatiželju i otvori put mnogim radoznalim strancima, koji su zahvaljujući snažnim predrasudama i sasvim opravdanim strahovanjima, zazirali od susreta sa Crnom Gorom – kazala je Kilibarda.