-Što sve može reći osmijeh i što sve može simbolizovati, naročito ako je riječ o osmijehu čovjeka pred streljačkim vodom okupatorske vojske, lajt motiv i tema je novog romana „Osmijeh za Mariju Mihailovič” Obrada Nenezića. Roman je nakon Nikšića preksinoć promovisan i u Podgorici. No, što se sve krije iza osmijeha, i to najpoznatijeg osmijeha u novijoj crnogorskoj istoriji, narodnog heroja Ljuba Čupića, Nenezić je pokušao da pruži svoje netipično objašnjenje. Čupićev osmijeh, u Nenezićevoj interpretaciji, vraća nas u 1999. godinu, u Nikšić, u vrijeme koje je od tog događaja odmaklo skoro 60 godina. U sali Dodest KIC-a „Budo Tomović” o djelu su govorili promoteri mr Goran Radojičić i Vanja Kovačević, kao i glumac Miro Nikolić čitajući odlomke iz romana.
Kompozicija romana, hronotop, likovi i njihova karakterizacija, te prevrednovanje istorijskih fakata, čine ovaj roman izuzetno zanimljivim tekstom koji je u skladu sa postmodernizmom, ocijenio je Radojičić.
- Preispitivanje nametnutih istina, novo pisanje istorije, prekomponovanje elementarnih vrijednosti i tehnika pronađenog rukopisa, elementi su kojima se „Osmijeh za Mariju Mihailovič”, roman u romanu, dotiče postmodernističke poetike. Tekst se grana u dvije paralelne priče, retrospektivnu o Drugom svjetskom i savremenu, o bombardovanju 1999. godine. Obje priče imaju gotovo iste likove, jer su akteri dešavanja u Nikšiću potomci likova koji čine okosnicu romana „Osmijeh za Mariju Mihailovič“ Simeona Zorića – kaže Radojičić. Kritičar dodaje da roman, iako zasnovan na istorijskoj faktografiji, „ne robuje istoriji i predrasudama, već donosi sasvim nov i drugačiji pogled na osmijeh našeg narodnog heroja“.
- Roman predstavlja dekonstrukciju mita o Ljubu Čupiću. Nenezićev Čupić nije stereotipni komunista, ali pripada komunističkom kodu koji ima strogo određena pravila djelovanja. Proces dekonstrukcije leži na nekoliko ključnih motiva, a izdvajaju se motiv rata, osmijeha i ljubavi. Rat je lajt motiv ovog ostvarenja, a život jednog čovjeka, kojeg se rat u krajnjem i ne tiče, obilježen je osmijehom. A, osmijeh u priču uvodi ljubav, što nas navodi da ova priča o Čupiću nije ratna i partizanska, već krajnje ljudska i emotivna – kaže Radojičić. Naglašava da će svi oni koji su pročitali roman, nakon što vide Čupićevu fotografiju znati da je taj osmijeh bio upućen Mariji Mihailovič i ljubavi koja je bila jača i od smrti.
Govoreći o romanu Kovačević ističe da ovo nije puka istorijska hronika, iako u njoj postoje nepobitni istorijski fakti. Po njemu, Nenezić je kao svi dobri pisci ispričao priču u kojoj su istorijski događaji samo povod za pripovijedanje. „U romanu zato granice ne postoje ni u prostoru ni u vremenu“, kaže Kovačević.
- Najnoviji Nenezićevo ostvarenje nije ništa do roman o unutrašnjim granicama koje postoje, ali koje je nemoguće utvrditi. „Osmijeh“ je djelo stvoreno na preplitanju stvarnosti i sna, pseudoistorije takvih biografija čije se postojanje ne nalazi u hronikama, već isključivo u čovjeku, i događajima koji ne postoje čak ni u Enciklopediji Britanika – kaže Kovačević. Odnosno, dodaje Kovačević, ovo je priča o borbi dobra i zla koja se prelama na sudbini jednog čovjeka. Kako priznaje, nakon čitanja, ovaj Nenezićev roman ostavio ga je bez daha, uprkos činjenici da je čitao roman i u rukopisu.Ž.J.
„Osmijeh” u „Danu”
Novi roman „Osmijeh za Mariju Mihailovič” Obrada Nenezića bio je dostupan široj čitalačkoj publici uz „Dan”. Djelo se može kupiti za 3.99 eura na oglasnom odjeljenju „Dana” u Podgorici.
)){kind=small}
