Knjiga koja je višestruko značajna za muzičku, ali i opštu pedagogiju naročito tiflopedagogiju (pedagogija koja je okrenuta slabovidoj i djeci oštećenog vida), kao i inkluzivnu nastavu, predstavljena je u Rektoratu Univerziteta Crne Gore. Riječ je o naslovu „Početna nastava solfeđa u radu sa učenicima oštećenog vida” autorke dr Vedrane Marković, koja na Muzičkoj akademiji sa Cetinja predaje solfeđo. Knjigu je objavila beogradska IK Zadužbina Andrejević u okviru edicije Posebna izdanja. Monografija je prošlog mjeseca prvi put predstavljena u Kolarčevoj zadužbini u Beogradu.
Markovićeva je doktorsku disertaciju „Početna nastava solfeđa u radu sa učenicima oštećenog vida” odbranila 2015. godine na Fakultetu muzičke umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu, a nastala je na temelju njenih opširnih istraživanja koja je sprovela u podgoričkom Resursnom centru i na fakultetu.
Veče je moderirala i govorila o značaju ovog rada Vedrane Marković doc. mr Jelena Martinović Bogojević, kao i doc. dr Nada Šakotić, dr Slobodan Jerkov i prof. dr Čedo Veljić.
Mr Bogojević je istakla da muzika djeci može otvoriti vrata ka novim saznajnim prostorima, pogotovo djeci sa oštećenim vidom, a kod kojih je auditivna percepcija često vrlo razvijena pa pokazuju izuzetne muzičke sposobnosti.
Dr Veljić navodi da je od izuzetnog značaja povezivanje muzičke sa tiflopedagogijom, I kao posebno značajno navodi činjenicu da autorka postavlja pitanje zašto se u našim muzičkim školama obrazuje mali broj slijepe i slabovide djece, iako ona procentualno imaju jednak broj muzički talentovanih kao i djeca koja nemaju problema sa vidom. Kao savremen muzički pedagog i Markovićeva uviđa i ističe pozitivne efekte bavljenja umjetnošću za djecu sa problemima vizuelne percepcije.
Po dr Nadi Šakotić, najveći domet knjige ogleda se u činjenici da Markovićeva postavlja modele kako treba izgledati inkluzivna nastava u muzičkim školama, a na osnovu empirije. Očigledno je, dodaje ona da se pored činjenice da zastupa socijalni – inkluzivni model, Markovićeva rukovodi savremenim pedagoškim principima, odnosno da dijete i njegove potrebe ne odvaja, već sagledava u cjelini, pritom uvijek ostajući svjesna činjenice - problema sa kojim se suočavaju djeca sa oštećenjem vida.
Dr Jerkov, potencira činjenicu da je autorka u stvari prva koja promoviše potpuno nov način mišljenja u crnogorskoj pedagogiji, jer Markovićeva u knjizi daje ,,uputstvo” za budući rad muzičkim pedagozima. Posebno je pohvalio činjenicu da Markovićeva insistira na tome da se u početnoj nastavi solfeđa što više koriste domaće narodne pjesme – folklorne.
Promociju su obogatili muziciranjem Nikolina Arapović, slabovida djevojčica, učenica Muzičke škole „Vasa Pavić” na odsjeku klavira, kao i koleginice Markovićeve sa fakulteta, flautistkinja Žana Lekić i pijanistkinja Nataša Popović, koje su nastupile duetski.Ž.J.
Riječ autorke na kraju
Na kraju, Markovićeva je objasnila da je ovom oblasti počela da se bavi kada joj je kao asistentu na MA došao slabovidi student. Tada je, kako kaže, shvatila koliko malo zna o ovoj oblasti, a kako bi kvalitetno izvodila nastavu i sa ovim studentom.
– Ključ uspješnog muzičkog obrazovanja osobe oštećenog vida leži u kvalitetnoj početnoj nastavi, odnosno uvođenja u muzičku pismenost – kaže Markovićeva. Osmislila je i poseban program rada a koji je sprovela u Resursnom centru, a koji joj je bio polazište za istraživanje i rad.
– Muzika je područje rada gdje slijepi i slabovidi mogu da budu gotovo bez ograničenja, jer im je svaki segment muzike u potpunosti dostupan. Zato mislim da ih tu treba što više ohrabrivati, a na muzičkim pedagozima je da im školovanje učine što pristupačnijim, lakšim, a na društvenoj zajednici je da prepozna pozitivan uticaj koji muzika može imati na slijepe i slabovide osobe – istakla je Markovićeva.