Likovni umjetnici dr Ivana Radovanović i mr Adin Rastoder predstavljaće Crnu Goru na predstojećem 57. Venecijanskom bijenalu, koje se ove godine održava pod motom „Viva arte viva”, saopštila je juče kuratorka Crnogorskog paviljona, istoričarka umjetnosti mr Žana Filipović. Njihovi radovi izabrani su između 13 projekata, 17 likovnih umjetnika iz Crne Gore, koji su se odazvali Javnom pozivu umjetnicima da ove godine učestvuju na Venecijanskom bijenalu. Javni poziv otvoren je 19.12.2016, a zatvoren 20.01. ove godine, kada je bio zadnji rok da se u Centru savremene umjetnosti Crne Gore, koji je producent predstavljanja, podnesu aplikacije.
Ove godine Venecijansko bijenale, koje počinje 13. maja a završava 22. novembra, održavaće se pod motom „Viva arte viva” koji je definisala Kristin Masel. Moto našeg predstavljanja je „Čovjek”, navodi Filipovićeva, koja će radove koji će reprezentovati Crnu Goru na Bijenalu predstaviti 1. februara u Veneciji. Radove Radovanovićeve i Rastodera moći će u Palacu Malipjero pogledati tokom vernisaža 10, 11. i 12. maja, a svečano otvaranje biće održano 13. maja, kada i počinje Bijenale. Planirano je da ovu postavku vidi i crnogorska publika.
Filipovićeva je objasnila i na koji način tema „Čovjek” korespondira sa glavnim motom Bijenala, kao i kako radovi Radovanovićeve i Rastodera uzajamno i pojedinačno odgovaraju na zadatu temu. Jer, oni se predstaljaju zasebno, a okvir im je zajednička tema „Čovjek”, kako ju je definisala Filipovićeva. Ovaj projekat, dodaje Filipovićeva, potpuno korespondira sa temom Bijenala „Viva arte viva”, jer se može smatrati svojevrsnim apelom da umjetnost mijenja svijet, da naš život učini boljim, i da ovu civilizaciju u kojoj živimo učinimo svrsishodnijom, pritom naglašavajući činjenicu da je „umjetnost trijumf ljudskog bića”.
- Umjetnici se predstavljaju sa potpuno dva različita umjetnička projekta, ali imaju umjetnički koncept koji ih povezuju. Jer, oboje se bave antropologijom, odnosno čovjekom, i zato oni čine komplementarnu cjelinu, iako su u pitanju dvije potpuno različite poetike – rekla je Filipovićeva. Istoričarka dodaje da oba ova umjetnička projekta čine jedinstvo utoliko što izražavaju dva različita aspekta ljudskog bića.
- Njihovi međusobni kontrasti zapravo su jedinstvena poruka koja nas poziva na duboko razmišljanje o smislu čovjekovog postojanja – ističe Filipovićeva.
U radu Radovanovićeve, inspirisanog Elitovom poemom „Šuplji ljudi”, naglašen je apsurd čovjekove egzistencije i prolaznosti, bivanja između Erosa i Tanatosa, dok je kod Rastodera, u njegovim skulpturama čije glave su okrenute nebu, prisutan optimizam, životna radost.
Radovanovićeva kaže da je našla poveznicu sa svojim radom i načelnim temama 57. Venecijanskog bijenala koje je definisala Kristin Masel, o poljuljanom humanizmu i umjetnosti kao najdragocjenijem produktu ljudske civilizacije.
- Dugi niz godina bavim se skulptorskim konceptom koji postavlja pitanje apsoluta i prolaznih vrijednosti, i shodno tome mislim da moj projekat, vezan sa Rastoderim radom, na najbolji način mislim da će prezentovati Crnu Goru i duh vremena koje živimo – rekla je Radovanovićeva, dodajući da joj se posebno dopada pitanje odgovornosti umjetnika.
Rastoder je kao i koleginica izrazio svoje zadovoljstvo što je izabran da predstavlja Crnu Goru na Bijenalu, i da se nada da će njihovi radovi dobro funkcionisati u Crnogorskom paviljonu. A vezano za priču o životu, apelovao je da se svi koji mogu uključe i pomognu maloj Seleni.
Danica Bogojević, pomoćnik direktora Centra savremene umjetnosti Crne Gore upoznala je predstavnike medija sa još nekim bitnim detaljima vezanim za crnogorsku promociju na Bijenalu, najavila sajt koji će popularisati Crnogorski paviljon i da će biti organizovano predstavljanje ovog projekta kod nas, u i van Italije. Pokrovitelj predstavljanja na Bijenalu je Ministarstvo kulture.Ž.J.


Visoko postavljena ljestvica

Komesar izložbe mr Nenad Šoškić, direktor Centra savremene umjetnosti, rekao je da je Crna Gora dosadašnjim predstavljanjima postavila visoko ljestvicu koju će biti teško preskočiti.
- Jer, imali smo na proteklom Bijenalu preko 25.000 posjetilaca, Crnogorski paviljon je posjetilo 30 direktora najvećih muzeja, a Đuravčević i njegov rad bili su predstavljeni na najznačajnijim art mrežama i medijima. I zadatak našeg tima je da ponovimo posao koji smo uradili i prije dvije godine, i da ga prevaziđemo- rekao je Šoškić.