Postavku narodnih nošnji Rumunije iz bogatog fundusa Nacionalnog muzeja sela „Dimitrie Gusti” u Bukureštu otvorena je Kuslevovoj kući u Podgorici. Izložbu, koja je do prije tri dana krasila Sajam knjiga i obrazovanja u Podgorici, otvorio je ambasador Rumunije Ferdinand Nagi. Gostima na otvaranju izložbe obratili su se i Dragica Milić, direktor Direktorata za kulturu i umjetničko stvaralaštvo Ministarstva kulture i direktor Muzeja i galerija Podgorice Sead Đokaj.
Ambasador Nagi je naglasio da blago tradicionalne kulture svakog naroda treba da bude most za stvaranje prijateljstva među narodnima i državama. Podsjećajući na riječi nobelovca Albera Kamija ambasador je rekao da „bez kulture i slobode društvo nije ništa više od džungle”.
- Zato je bilo koja umjetnička kreacija poklon za budućnost. Ove predivne nošnje su autentična kreacija i drago mi je da imamo privilegiju da ih vidimo i ovdje u Podgorici – kazao je ambasador Rumunije.
Rumunija i Crna Gora pripadaju društvima u kojima folklorno nasljeđe predstavlja važan segment nacionalne kulture, kazala je Dragica Milić. Ona je naglasila da folklor predstavlja bogati izvor različitosti, stvaralaštva, koji u mnogome motiviše i savremena umjetnička stvaranja.
- Kao dio folklora narodne nošnje su svojevrsno svjedočanstvo o životu naših predaka, i nasljeđe koje pruža izuzetnu priliku za rekonstrukciju duhovnog i kreativnog postojanja, ali su i bitan simbol nacionalnog identiteta. Iako ove prekrasne nošnje nemaju upotrebnu vrijednost danas, sva stvaralačka magija utkana u njihovo stvaranje predstavljaju kompleksnu zalihu vještina, mašte i kreacije. Na ovim nošnjama se vidi dugi proces upisivanja onih kodova koji potiču iz mitskih i arhetipskih dubina jednog naroda, koji je preko Panonije, preko Karpata, Vlaške nizije do Crnog mora stvarao svoju kulturu – kazala je ona.
Milićeva je dodala da je stvaranje narodnih nošnji u svakom društvu žensko stvaralaštvo, pa su one bile često jedini prostor na kome se otkrivao taj bogati proces ženske kreativnosti. Izradom narodnih nošnji žene su pridonosile kolektivnom pamćenju i pohranjivanju nacionalne kulture, naglasila je ona. Tehnikama izrade su čuvale ne samo estetske već i etičke vrijednosti koje jedan narod posjeduje, i tako pružale poseban doprinos razumijevanju kulturoloških posebnosti po čemu je svako društvo bogatije.
„Ove nošnje upravo potvrđuju da se može biti svoj, a biti dio svjetske kulturne riznice, biti razumljiv svijetu a ne lišiti se onoga po čemu ste posebni”, poručila je Milić.
Direktor Muzeja i galerija Sead Đokaj je izrazio nadu da će se u narednom periodu saradnja između dvije muzejske ustanove produbiti. Prvom čovjeku podgoričkog Muzeja predstavnici bukureštanskog Muzeja sela na kraju su darovali poklon – monografiju, kao poziv na saradnju na zajedničkim projektima.
S.Ć.