PIŠE: Prof. Jovan Popović
U izdanju Cranogorske akademije nauka i umjetnosti upravo se pojavila nova knjiga Zorana Lakića „Istorija i istoričari Crne Gore”. U knjizi je situirano 20 ličnosti koje su stvarale istoriju Crne Gore ili su se bavile njenom istorijom.
Knjiga pokriva period od preko 300 godina burne istorije Crne Gore – od Svetog Petra Cetinjskog pa sve do mitropolita dr Amfilohija.
Podijeljena je u tri dijela: prvi - Stara Crna Gora (9-71 str), drugi - Crna Gora u Jugoslaviji (71-242) i treći - Savremena Crna Gora (243-373). Ukupni obim knjige je blizu 400 strana. U prvom i trećem dijelu su po pet odabranih ličnosti, a u drugom deset ličnosti.
Knjiga ne nudi jednostrane i uprošćene odgovore na brojna otvorena pitanja istoriografije. Nisu to ni pojedinačne priče o 20 odabranih, imaju one zajedničku nit koja je sadržana u onom tradicionalnom i identitetskom, vjerskom i nacionalnom. Ogleda se i oslanja na unutrašnjem planu na ono što se naziva čojstvo i junaštvo, a na spoljnjem planu borbenom i oslobodilačkom. Svijet se divio toj borbenoj odlučnosti naroda Crne Gore. Njeni prijatelji su zapisali: „O najmanji od naroda – velika Crna Goro!”. Neprijatelji su bilježili: „Umiriti Crnogorce – isto je što i orati more!”. I jedni i drugi zapisivali su: „Kako su bogati ovi siromašni Crnogorci!”
O tom nevidljivom bogatstvu istorije Crne Gore autor piše ovu knjigu. Kod svakog od 20 odabranih zapaža ono što autorovi prethodnici nisu uočili. Tako je Sv. Petar Cetinjski portretisan kao filozof najdubljih misli. Njegoš je veliki pjesnik koga svaka generacija čita na svoj način. Gospodar Crne Gore je odista „tast Evrope” i „car junaka”, ali i pjesnik koji traži svoje mjesto u plejadi brojnih darovitih pjesnika Crne Gore. U prvom dijelu knjige su i Vuk Karadžić i akademik Valtazar Bogišić. Vukovim jezikom i danas govorimo u Crnoj Gori, i služimo se njegovim pismom. Tu modernu Crnu Goru koju su stvarale generacije – Bogišić je kodifikovao na pravno valjani način.
Za deset ličnosti iz drugog dijela ove knjige može se reći da su odabrane s puno rafinmana. Predvodi ih patrijarh Gavrilo Dožić, koga je Hitler označio kao „crvenog patrijarha” – zato je tamnovao u zloglasnom nacističkom logoru Dahau. Seoska Crna Gora toga vremena dobila je svoga hroničara u djelu akademika Sretena Vukosavljevića. U istoj grupi su još prof. dr Niko Miljanić – predsjednik Crnogorskog ratnog parlamenta, Blažo Jovanović – od milja nazvan „potonji Gospodar Crne Gore”, zatim legendarni Svetozar Vukmanović Tempo, koji je dao veliki doprinos razvoju istoriografije svojim „Memoarima”, prevedenim na više jezika i, najzad, kontroverzni Milovan Đilas – najveći disident prošloga vijeka, čije su knjige objavljivane u milionskim tiražima. Konačno ovdje su još i profesionalni istoričari alfa i omega istorijske nauke prošloga vijeka: Vasa Čubrilović, Branko Petranović, Dimitrije Dimo Vujović i Novica Rakočević.
U trećem dijelu knjige uvršteni su oni najmlađi: akademici Obren Blagojević, Bogoljub Hrabak, Vlado Strugar i Vasilije Krestić – te crnogorski mitropolit dr Amfilohije, autor preko 50 knjiga, među kojima su i memoarski zapisi o stradanju naroda na Kosovu i Metohiji u okviru NATO operacije „Milosrdni anđeo” 1999. godine.
Svaki od 20 odabranih autora pisao je o ratu. Ratovi Crne Gore su bili češći od ratova drugih država i naroda. Možda i suroviji. Sve se to pamti. I ne zaboravlja. Najviše se ratovalo sa Turcima, pa sa Austro-Ugarskom. U živom sjećanju su ostali Carev laz, Vučji do, Taraboš, pad Lovćena 1916. i pogotovo kapitulacija Crne Gore prvi put u njenoj dugoj istoriji. Zatim Trinaestojulski ustanak 1941. godine, slava i ponos Crne Gore, koja još traje. Zatim nestanak takozvane Titove Jugoslavije, koju je akademik Strugar najavio vizionarskom knjigom „Treća Jugoslavije”. Na mapi Evrope je više nema, ali je ostala u srcima njenog naroda.
To je, rekli bismo i poruka ove knjige, koja će lako naći put do svojih čitalaca, između ostalog i zato što njenog autora odavno čitaoci nazvaše „pjesnikom među istoričarima”.
Uvjereni smo da autor neće trpjeti primjedbe zašto su baš ovih 20 odabrani. Zaslužili su to svojim djelom. Možda će biti primjedaba za