Komesar crnogorske postavke na 16. Bijenalu arhitekture u Veneciji, dr Dušan Vuksanović, boravio je 1. i 2. marta u Veneciji, radi učešća na drugom pripremnom sastanku predstavnika zemalja učesnica kojim je predsjedavao Paolo Barata, predsjednik organizacionog komiteta Bijenala. Ovogodišnja tema Bijenala je „Slobodni prostor” - „Freespace”, a formulisale su je umjetničke direktorke ovogodišnjeg Bijenala Ivon Ferel i Šeli Meknamara.
Drugi pripremni sastanak je održan 1. marta u palati Đustinijan, a nakon kraćeg uvodnog izlaganja Paolo Barata pozvao je sve prisutne nacionalne predstavnike – u prvom redu kustose-kuratore da se obrate skupu i da ilustruju sopstveni koncept nacionalnog predstavljanja na Bijenalu, kao i da detaljnije izlože organizacione i tehničke aspekte nacionalne postavke. Tim povodom, obrazloženje je dao i komesar Vuksanović.
Ove godine Crnu Goru će na 16. Venecijanskom bijenalu arhitekture predstavljati autorski tim na čelu sa Krešimirom Roginom
Naziv rada koji je Rogina osmislio s timom nosi naziv „Žena-čovjek ispod kišobrana”. Tim pored Rogine čine i Rosa Rogina, Armor Gutierez Rivas, Ida Blažičko i Fransoa Vahe. Oni su ponudili koncept predstavljanja sastavljen iz tri dijela – knjiga, izložba i umrežavanje, a „svaki se iz svog ugla bavi sveobuhvatnom temom `Emerging Resilience`, varirajući u mjerilu, materijalnosti, trajanju i metodi širenja. Zajedno djeluju kao vitalni okvir koji podupire otvorenu raspravu o temi unutar i izvan stvarnog paviljona”, navodi Rogina i tim.
Inače, ovih dana Rogina i tim intenzivno radi na više aspekata postavke, posebno u smislu detaljnijeg prilagođavanja idejnog rješenja konkretnim prostornim uslovima Crnogorskog paviljona, uz svakodnevnu komunikaciju sa kustosom i komesarom, pri čemu nema izmjena u konceptu koji je predstavljen u okviru konkursa.
U crnogorskom nacionalnom paviljonu u venecijanskim Đardinima, tačnije u Palacu Malipjero, publika će imati priliku da vidi instalaciju inspirisanu endemskom biljkom – lovćenskim zvončićem, knjigu „Glosar arhitekture u doba Emerging Resilience” – posvećenu arhitekti Ranku Radoviću, radionice, razgovor s troje arhitekata – Aleksandrom Brodskim, Anom Popelkom i japanskim arhitektama iz ateljea „Bow-Wow”, koji će biti fizički ili putem video-linka prisutni u našem paviljonu, te umrežavanjem putem različitih mreža.
Konkurs koji je raspisalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma bio je anonimni i međunarodni, a trajao je tri sedmice. Završen je 9. februara, a odluka je donijeta 12. februara. Odluku o prvonagrađenom radu, kojem za realizaciju projekta u Đardinima u Veneciji pripada i 25.000 eura, donijeli su predsjednica žirija Sonja Radović Jelovac, i članovi: Dušan Vuksanović, Dragana Čenić, Svetislav Popović, Petar Ćuković, Ana Dana Beroš, Elisa Kataneo, Branko Pavić i Mose Riči. Za organizaciju, umjetnički i istraživački okvir Projekta predstavljanja Crne Gore na 16. Bijenalu arhitekture u Veneciji odgovorni su komesar dr Dušan Vuksanović, glavni državni arhitekta i kustos dr Sonja Radović Jelovac, koja je i postavila osnovnu temu našeg predstavljanja „Emerging Resillience”.
Tim Rogine formulisao je ideju na sljedeći način:
– „Zašto se kišobrani ne rastaču na suncu – ili barem rastu na kiši?”, rekao je Sedrik Prajs. Cilj nam je kritički analizirati ideju arhitekture kao proširene prakse kroz tripartitni okvir izložbe kojim ćemo pokušati odgovoriti na neka od ovih i sličnih pitanja. Namjeravamo se služiti jednostavnim i razumljivim porukama, sveobuhvatnom snagom brendiranja mrežolike instalacije i taktilnosti jedinstvenih in-situ izrađenih modela kao identifikacijskog alata, koji ne uključuje samo poznate arhitekte kao goste, već i širu javnost. Ne postoji jednostavnija slika od čovjeka pod kišobranom, sva bi se prostornost mogla svesti na taj egzistencijalističko poetski idiom. Ona je također i snažno komunikacijsko sredstvo. Posjetioci Crnogorskog paviljona trebaju iz njega izaći ozareni novim i jedinstvenim iskustvom. Venecijansko je bijenale najveći arhitektonski šou na svijetu. Želimo da posjetioci pronose impresiju crnogorskog nastupa na dugo i na daleko – navodi Rogina.
Ž.J.