Paviljon Crne Gore u Palacu Malipjero na predstojećem 16. Venecijanskom bijenalu arhitekture biće otvoren 24. maja u 18 časova. Ovogodišnja tema Bijenala je „Slobodan prostor” - „Freespace”, a formulisale su ga kuratorke Ivon Farel i Šeli MekNamara, dok je dirketor – komesar Bijenala Paolo Barata.
Crnu Goru ove godine na Bijenalu predstavlja arhitekta Krešimir Rogina i njegov međunarodni tim koji čine i Rosa Rogina, Armor Gutierrez Rivas, Ida Blažičko i Francois Vahe. Rogina je naslovio temu rada kao „Wo/man under the umbrella” („Čovjek ispod kišobrana”), a na osnovu šire teme koju je postavila kuratorka Crnogorskog paviljona arhitekta dr Sonja Radović Jelovac - „Emerging Resilience”. Komesar crnogorskog predstavljanja u Veneciji je arhitekta Dušan Vuksanović.
„Zaštitni znak”, centralni segment ovogodišnjeg crnogorskog predstavljanja na jednoj od najprestižnijih svjetskih arhitektonskih smotri je endemski cvijet – lovćenski zvončić, tačnije instalacija njime inspirisana. Pored zvončića, publika će imati priliku i da se interaktivno poveže – razgovara s nekim od najznačajnijih arhitekata svijeta – kroz radionice - Momoio Kaijima, Anna Popelka, Aleksandar Brodski, Ioshiharu Tsukamoto, te da „prelista” publikaciju monografskog tipa, koja je velikim dijelom posvećena arhitekti iz Crne Gore, počivšem prof. Ranku Radoviću i njegovom široko postavljenom viđenju arhitekture, a na koje se djelimično naslanja i filozofija Krešimira Rogine, između ostalog.
Kako kaže kuratorka Crnogorskog paviljona dr Sonja Radović Jelovac, ovih dana u toku je priprema instalacija koje će činiti dobar dio ove postavke, a intenzivno su na tome radili tim Rogine kao i crnogorskog Ministarstva održivog razvoja i turizma. Kustoskinja Radović Jelovac dodaje i da će uskoro stići i publikacija – monografija, a da će tokom trajanja izložbe biti snimana iskustva posjetilaca, kao i tokom radionica, i da će se kasnije od tog materijala izmontirati TV emisija - film.
– Naša publikacija nije samo običan katalog, već sastavni dio izložbe koji nam je veoma bitan, kao dokument, svjedočanstvo o onome što je rađeno i urađeno, povezujući arhitektonski i umjetnički segment, konceptualnu i naučnu stranu postavke – kaže između ostalog Radović Jelovac.
Ž.J.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
