Život između dva jezika teško je iskustvo za svakog čovjeka, ali je za pisca dobro jer učenjem novog jezika sebi otvara vrata još jedne kulture, rekao je specijalni gost XI Festival priče u Petnjici Refik Ličina.
O njegovom stvaralaštvu govorili su Dragana Tripković, Vasko Raičević, Rebeka Čilović i Selma Rastoder, na Festivalu pod sloganom „Umjetnost je sumnjiva”. Književni portret pisca, u sali opštine, na svoj način upotpunile su i slike akadamske umjetnice Adele Nurković Kulenovć.
U petnjičkoj Divan bašči promovisana je knjiga priča „Razmeđa Bihora” koja sadrži ostvarenja 32 autora iz Crne Gore i regiona. O zbirci su govorili Jasmina Halilović Murić i Safet Hadrović Vrbički.
Na početku svečanog programa odata je pošta srebreničkim žrtvama, a potom je uslijedio kulturno-zabavni program u kome su učestvovali hor Ilham i etno-grupa „Teferidž” sa solistima iz Rožaja i Novog Pazara. Svi oni su došli da podrže Festival „Zavičajne staze”, kao i pisci koji su govorili poeziju Nadija Rebronja i Hamdija Kalač. Tradicionalno, svečano otvaranje Festivala pratilo je paljenje lila-julskih vatri koje najavljuju ljeto.
Festival iz godine u godinu okuplja vrijedne stvaraoce iz države i regiona i podstiče talentovane da stasavaju na izvorištu narodne tradicije. U okviru Festivala organizuju se brojne kulturne manifestacije od značaja za razvoj i očuvanje kulture i tradicije petnjičkog kraja, ali i cijele Crne Gore.
U drugom dijelu programa, u petnjičkoj Divan bašči promovisanja je knjiga „Razmeđa Bihora” Ova zbirka priča sa prošlogodišnjeg Festivala priče koja sadrži 32 odabrane priče autora iz Crne Gore i regiona i otkriva horizonte sjećanja i svijesti u kojima se ogleda istinski treptaj čovjekovog bića u traženju ličnog puta i životnog izbora.
– Sasvim slobodno se može reći da Bihor više nije neki tamo tamni vilajet sklonut iza brda, kako su mnogi o njemu mislili i tom svojom mišlju htjeli da nas uvjere da je tako, a nije niti može biti. O našem Bihoru pišu čak i oni koji nikada nijesu hodili našim drumovima, niti su pili našu vodu, niti su udisali našu havu (vazduh), ali su znali da je iz ovog našeg Bihora ponikao njegov veliki sin, naš Ćamil, da Ćamilov duh lebdi nad Bihorom – kazao je Hadrović.
I profesorica Jasmina Halilović Murić podsjetila je da je Bihor kao neiscrpan motiv koji je inspirisao i inspirisaće mnoge autore, pojavljuje kao utopija.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
