Izložba Istorijskog muzeja Crne Gore „Na strani pravde i slobode – Legat Veljka Vlahovića” čije su autorke istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić i istoričarka Božena Milić, otvorena je u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić” na Cetinju.
– Narodni muzej Crne Gore ima privilegiju da čuva zaostavštinu Veljka Vlahovića, koju je za života zavještao našem muzeju i koja je danas prvi put prezentovana javnosti. Njegov legat se u Muzeju nalazi od 1975. godine. Od tada, i kod nas i u svijetu, mnogo šta se promijenilo, ali su Veljkovo ime i djelo pretrajali pred izazovima vremena i u dramatičnim dešavanjima i promjenama krajem prošlog i početkom ovog vijeka. On je bio jedna od omiljenijih ličnosti, kako u Crnoj Gori, tako i u Jugoslaviji. Za takve velikane nijesu potrebni posebni povodi da ih se sjetimo, da im odamo poštovanje. Za ljude kao što je bio Veljko Vlahović, junake svakog doba – svako vrijeme je i pravo vrijeme – kazala je istoričarka Božena Milić.
Ona je dodala da je izložba koncipirana iz dva dijela, biografsko-istorijskog i umjetničkog te da je prati veliki broj fotografija, arhivske građe, privatnih predmeta iz Veljkovog života, političkog i državničkog djelovanja, koji nas, kako je istakla, podsjećaju na to kakav je čovjek, mislilac i iskreni borac za ideale bio.
– Izložba prati Veljkov životni put od Trmanja u Rovcima, Beograda i borbe za studentska prava, španskih barikada i borbe protiv fasizma, preko ratnih, moskovskih dana ”Slobodne Jugoslavije” i borbe za istinu o Narodnooslobodilačkom ratu, do Beograda i cijelog svijeta – navela je Milić.
Otvarajući izložbu, direktorica Narodnog muzeja Anastazija Miranović rekla je da smo skloni mitomanstvu i zaboravljanju i da smo sami krivi što se sporadično i rijetko, samo za praznične dane i jubileje, osvrćemo na univerzalne vrijednosti antifašističke i slobodarske Crne Gore koju, kako je rekla, nikada i niko u njenom bivstvu nije osvojio.
– Upravo zarad tih malih, velikih ličnih borbi i sloboda, radi baštinjenja antifašističkih, slobodarskih vrijednosti, moramo svi čuvati, kao najveću svetinju, Veljkovu Crnu Goru. Narodni muzej će sigurno i nadalje biti učesnik tih procesa, jer sloboda je krucijalni identitet Crne Gore – kazala je Miranović.
Na otvaranju je govorila i rukovodilac Istorijskog muzeja, istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić koja je istakla da je podsjećanje na Veljka Vlahovića velika stvar jer smo, kako je kazala, možda po malo zaboravili na njegovo djelo i vrijednosti za koje se borio.
– Ono što možemo ovdje da vidimo kao dio umjetničke zbirke sastoji se iz dvije cjeline, iz njegovih privatnih malih nepretencioznih crteža koji su i bitno svjedočanstvo ranog socijalizma i ljudi koji su tada bili na važnim pozicijama u Jugoslaviji. To su mali crteži koji su rađeni na istrgnutim papirima iz svesaka i u malim bilježnicama tako da tu vidimo krokije gdje je on u nekolio poteza znao skoro karikaturalno da predstavi karakter određenih ličnosti. S druge strane tu je i nevelika kolekcija radova koje je dobijao od raznih organizacija, amatera, učenika, diplomata i kroz koje možemo da sagledamo kontekst vremena u kojem je živio i radio – kazala je Karadžić.
U muzičkom dijelu nastupila je vokalna solistkinja Milena Janković koja je izvela pjesme „Oj đevojko drugarice” i „Teče Tara”.
Izložba „Na strani pravde i slobode – Legat Veljka Vlahovića” biće otvorena do 10. septembra.Z.P.
Obilježio našu istoriju
Otvaranju izložbe, pored brojnih posjetilaca prisustvovao je i Vlahovićev unuk Veljko koji je zahvalio Narodnom muzeju na organizaciji ovog događaja.
– Zahvaljujem i svim ljudima koji su došli da uveličaju otvaranje izložbe jer zaista je ovo nešto predivno: Ovo je pokazatelj da idemo u pravom smjeru i da njegujemo i održavamo sjećanje na ljude koji su obilježili našu istoriju – rekao je Vlahović.
)){kind=small}
