Sreća je što u savremenoj srpskoj umjetnost postoje stvaraoci koji znalački povezuju vrijeme prošlo, sa ovim današnjim, što ne propuštaju, za razliku od onih koji su zaduženi za to, da se nešto ne zaboravi. Pjesnik i reditelj Ranko Đinović filmom „Kosovo i Metohija - unverzum bola” i Radmila Micić iz Toronta monodramom „Deco moja, kude li ste” na Trgu od ćirilice dali su svima još jedan nacionalni podsjetnik iz kojeg stižu brojna pitanja i odgovori.
U filmu se pominje ili na neki drugi način obrađuje više događaja bola i tuge. Pored nacionalnih odrednica, kroz tužnu priču Rajka Đinovića, kao i u monodrami Radmile Micić neprekidno teče i vjerski, relgijski naboj, iz koga etički subjektivitet dobija na važnosti i značaju, a ukupno viđeno u porti crkve svetog Spasa na Toploj ostavlja utisak toliko potrebne moralne čvrstine i posvećenost svojoj pripadnosti. To je ustvrdio i protojerej stavrofor Velibor Džomić koji je naglasio da je posle ovakvog filma i drame teško išta reći.
-Ali, ovo je istina i ono što je sigurno ovog puta je da je „Trg od ćirilice” još jednom u svom programu svjedočio o kosovskoj drami koja kao problem, kao teret, kao kancer, razara naše nacionalno biće. Ranko Đinović je jedan od onih koji je prepoznao tu najpodmukliju prevaru. Filmom „Kosovo i Metohija univerzum bola” vraća nas u živu realnost. Ovim filmom on vida naše duboke rane. Duboko napojen Njegošem i Lovćenom on u ravnoj i pitomoj Metohiji opominje našom dubokom kosovskom ranom. Đinović opominje sve, posebno one koji sjede na tronu kraljeva i careva, da nemaju pravo da se igraju sa zaklanim Goraždevcima, sa prerezanim grlima Ćirovića, sa svim poklanim i sa neobilježenim srpskim grobljima. Đinović nas ovim filmom podsjeća šta je sve Kosovo i Metohija. Dao nam je tehnički imenih naših nevinih žrtava i golgotu koju preživljava hiljade Srba. Ima li srpski jezik riječi i moći da opiše ove zločine - zapitao se Džomić.
Konstatovao je da je tragično, ali istinito, da ako nijesmo mogli da na Kosovo i Metohiju vratimo vojsku, barem smo mogli da čuvamo pamćenje kosovskog bola od zaborava.
-Nestale su crkve, manastiri, srpska imanja i životi ljudi. Ovim filmom i većim brojem svojih knjiga poezije Ranko Đinović podsjeća da nam je Kosovo i Metohija u plamenu, rekao je, između ostalog, Džomić koji je u drugom dijelu predstavio pjesnički opus i djelo Ranka Đinovića.
-Svi stihovi i sve pjesme Ranka Đinovića su nastale skoro na isti Rakićevski način i on je pokazao da je Kosovo naša poezija mnogo prije negoli i istorija. Stoga je Rankov i naš zavjet i pitanje svih pitanja. On svoju knjigu „Sa neba se sve prepoznaje” okončava stihom „Srpski Jerusalime ako te izdam u pepeo pretvori me”. Pored svega, on upućuje na strpljenje i prosvećenje jer, ono nam jedino preostaje - zaključio je Velibor Džomić.
Stihove iz svoje nove poeme čitao je autor Ranko Đinović.
Z. Š.