Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Kašćelana traže zbog ubistva advokata * Ne damo da DPS izigra plan izbornih reformi * „Prigušivač ili snajper će da radi” * Povučen plan za Porto Skadar lejk * Kilogram se udebljao * Kašćelana traže zbog ubistva advokata * Mi smo pravi rijaliti pobjednici
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 29-09-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Vuk Janković, koordinator Pravnog programa MANS-a:
–Najviše informacija kriju ministarstva zdravlja, ekonomije, unutrašnjih poslova i saobraćaja i pomorstva, koja pokrivaju višemilionske budžete.

Vic Dana :)

Dvoje zaposlenih u firmi razgovaraju i muškarac kaže:
- Mislim da bih se mogao malo odmoriti od posla.
- A kako misliš to izvesti? pita ga plavuša.
- Evo kako, reče on i popne se na ormar. Zatim se zakači nogama za vrh i objesi naglavačke.
Malo kasnije ulazi šef, vidi ovoga kako visi i pita ga:
- Što, za ime Boga, tu radiš?
- Ja sam sijalica! odgovori ovaj.
- A ja mislim da bi bolje bilo da uzmeš nekoliko dana slobodno. odgovori mu šef.
Tip se otkači s ormara i izađe iz kancelarije. Plavuša krene za njim prema vratima.
- A gdje ćeš ti? upita šef plavušu.
- Kući. Ne mogu raditi u mraku.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Kultura - datum: 2018-09-28 ODRŽAN MEĐUNARODNI NAUČNI SKUP „SPOLJNA POLITIKA CRNE GORE”
Opstali na razmeđi civilizacija
Predsjednik CANU se obraća učesnicima skupa Opstali na razmeđi civilizacija Kroz istoriju Balkana, diplomatija je imala drugorazrednu ulogu. O tome svjedoče brojni istorijski spisi o uticaju velikih carstava, ali i događaji poput Pariškog kongresa 1856. godine, kojim je predsjedavao Napoleon III, i koji je već u to vrijeme otvorio tzv. crnogorsko pitanje, kazao akademik Zoran Lakić
U prisustvu eminentnih profesora, akademika, ambasadora, ali i nekolicine studenata juče je održan Međunarodni naučni skup u svečanoj sali Akademije nauka i umjetnosti. Skup pod nazivom „Spoljna politika Crne Gore” organizovala je CANU u saradnji sa Vladom i Univerzitetom „Donja Gorica”, a sve u cilju edukacije u pogledu crnogorske diplomatije, kao i poređenja njene istorije sa sadašnjim tokovima. Prisutnima je na skupu imalo čast da se obrati više od 20 profesora i akademika, među njima i predsjednik CANU, akademik Dragan K. Vukčević.
– Ovaj skup je izraz posvećenosti kulturnom nasljeđu Crne Gore. Posvećenost znači sakupljanje, pamćenje i razumijevanje kulturnog nasljeđa. Cilj manifestacije je umno sabiranje Crne Gore, Crne Gore koja vraća svijest o sebi. Po mom mišljenju cilj diplomatije je umijeće posredovanja, ona je uvijek ono između. Ako to između analiziramo kao mjesto, možemo ga nazvati razmeđem - prostora, istorije, mentaliteta, civilizacije. Dakle u vremenu i u prostoru, u mentalitetu, mi smo postojali na mjestu dodira svjetova, što je važno istaći, koji su stariji i moćniji od nas. To što danas jesmo tu gdje jesmo znači da smo mi na tom razmeđu opstali. Naša istorija liči na svojevrsnu kičmu čiji su pršljenovi Vojislavljevići, Balšići, Crnojevići, Petrovići i mi današnji. Ako to postavljamo kroz ideju državnosti, onda se to postavlja u nizu Duklja, Zeta i Crna Gora. Pored ideje identiteta koja je veoma naglašena u savremenom životu Crne Gore, veoma je važno istaći i ideju kulturnog kontinuiteta ili trajanja – istakao je Vukčević.
Kao jedan od predstavnika CANU, govorio je i akademik Zoran Lakić koji je naglasio da je diplomatija od davnih vremena igrala veoma važnu ulogu u razvoju Crne Gore kao države.
– Crna Gora je kroz istoriju mijenjala granice dobrim dijelom oslobodilačkom borbom. Danas je Crna Gora dosta veća, multinacionalna i višekonfesionalna država, u odnosu na nekadašnju četvoronahijsku Crnu Goru koja je imala jedva 100-ak hiljada stanovnika i bila okružena velikim imperijama. Takozvane manjine danas čine blizu 20 odsto ukupnog stanovništva Crne Gore. Današnje granice Crne Gore posljedica su burnih političkih zbivanja na prostoru Balkana, a dijelom i diplomatske aktivnosti istorijske Crne Gore i njenih susjeda. Može se reći, ni manjeg geopolitičkog prostora ni više država kao na našem Balkanu. Kroz istoriju Balkana, diplomatija je imala drugorazrednu ulogu. O tome svjedoče brojni istorijski spisi o uticaju velikih carstava, ali i događaji poput Pariškog kongresa 1856. godine kojim je predsjedavao Napoleon III i koji je već u to vrijeme otvorio tzv. crnogorsko pitanje – naveo je Lakić.
Na skupu je bilo onih koji su iznijeli niz argumenata kojim su htjeli da pokažu da je Crna Gora oduvijek težila ka državnosti, čak i onda kada je drugi nisu priznavali kao takvu. Među njima i prof.dr Đorđe Lopičić.
– Konzularni odnosi su uvijek bili ispred diplomatije, a takav je slučaj i sa Crnom Gorom. Konzularni odnosi počeli su u 15. vijeku i trajali su do 1918. godine kada je Crna Gora prestala da postoji kao država. Mala podlovćenska Crna Gora iz 15.vijeka nije bila međunarodno pravno priznata, ali je ona imala svoju teritoriju, vlast, sudske organe. Već u to vrijeme je komunicirala sa tada jako uticajnom Venecijom takođe i sa mletačkim providurom u Kotoru. Da vam samo navedem primjer, ja sam pronašao dokument koji svjedoči o tome da je moj rođak u to vrijeme podnio zahtjev za alimentaciju. U to vrijeme! To je klasičan primjer konzularnih odnosa. To je odraz državnosti Crne Gore još u to vrijeme u kojem nije bila priznata kao država – objasnio je Lopičić.
S druge strane, prof. dr Živko Andrijašević sa Filozofskog fakulteta, kazao je da su neophodna kontinuirana izučavanja crnogorske diplomatije, a kojih nema više od dvije decenije.
– Postoje određeni problemi kada je u pitanju izučavanje spoljne politike. Do sada ne postoje istraživanja o spoljnoj politici Crne Gore koja bi nam pokazala pravo stanje stvari. Kada se zapitamo koji su dometi spoljne politike Crne Gore, pomislimo na radove koji su objavljeni nakon 1945. godine. Posljednja istorijska monografija koja se tiče spoljne politike Crne Gore izašla je 1994. godine. Imali smo u međuvremenu neke istraživačke članke, ali monografiju tog tipa nismo imali od ‚94. Tako da je ozbiljan problem u izučavanju spoljne politike Crne Gore baš to - nema novih istraživanja i kontinuiranog izučavanja spoljne politike – zaključio je Andrijašević.
S.M.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"