Predavanje naslovljeno „Odbrana Sokratova i jadi demokratije” preksinoć je u multimedijalnoj sali KIC „Budo Tomović” održao profesor filozofije dr Filip Ivanović, u okviru projekta „Helenska demokratija i Evropa”, u organizaciji Centra za helenske studije iz Podgorice. Ovaj projekat je dio „Reevaluacije pojmova demokratije i građanskih prava u Evropi”, projekta u kome učestvuje 15 evropskih država, a među njima i Crna Gora. Cilj je ponovo spojiti teorije i prakse, odnosno uspostaviti značaj humanističkih nauka za donosioce političkih odluka. Naredne godine, najavljuje Ivanović, Crna Gora će u Herceg Novom biti domaćin i međunarodne konferencije na temu helenske političke filozofije i savremene Evrope.
Ivanović se odlučio za temu „Odbrana Sokratova i jadi demokratije” jer je to prvi sudski proces u istoriji u kome je jedan mudrac – filozof stavljen na optuženičku klupu i potom osuđen na smrt. Ono za što je Sokrat tada bio optužen, kaže Ivanović, mi danas ne bismo mogli biti osuđeni, ali način i razlozi zbog kojih je optužen, kao i kako se branio i vodio proces, aktuelan je i danas nakon 2.500 godina. Odnosno, to je pitanje poretka i slobode misli i govora, kaže Ivanović. A, svaki poredak je ograničavajući. Zato je pitanje da li ćemo se opredijeliti za poredak ili slobodu mišljenja i govora za šta je Sokrat u stvari optužen, kako posredno saznajemo iz Platonovih i Ksenofonovih spisa, pojašnjava Ivanović.
Postavlja se pitanje odnosa pojedinca i države, filozofije i politike, odnosno slobode i poretka, i to u atinskom demokratskom režimu, a ne nekom oligarhijskom ili tiranskom režimu Sparte ili Tebe. I ta presuda, koju Sokrat prihvata, jeste proizvod demokratskog poretka stvari, jer ga je od 501 „porotnika” osudilo 52 odsto, dok su ostali smatrali da Sokrat nije kriv, pojašnjava Ivanović sintagmu „jadi demokratije”. Zato, kaže Ivanović, polazi od teze da je Sokrat antidemokratski demokrata. Odnosno, da je on na svaki način poštovao zakon, poredak Atine, koji je uprkos svim ograničenjima njemu kao filozofu omogućavao da živi i djeluje na način na koji je djelovao. Odnosno, kao čovjek koji nije direktno uključen u procese odlučivanja i politike ali, koji ne sjedi kući, već na Agori razgovarajući s ljudima, naročito mladima, pokušava doći do istine. I to istine koja će sagovorniku pomoći da spozna etičke i druge vrijednosti, a koje će ga kao individuu poboljšati i tako posredno poboljšati i atinsko društvo. Da će ih učiniti pojedinačno i uopšte srećnijima, što bi u Atini tog vremena značilo moralnijima. Odnosno, Sokrat se zalaže za filozofsko građanstvo, ono koje ljubi mudrost, koje ne želi da se bespogovorno i bez razmišljanja pokorava institucijama, pa bile one i najdemokratskije.
„Sokrat zagovara individualni moralni integritet”, kaže Ivanović, i istovremeno pokorava atinskim zakonima prihvatajući osudu porotnika. Jer, o Sokrata se nijesu ogriješili zakoni, već ljudi koji ih sprovode i poštuju.
– Sokrat u centar promišljanja stavlja čovjeka, odnosno etiku, kako živjeti i kako živeći etično biti srećan. Sokrat kao uzbunjivač za Atinu i njene građane postaje ulični filozof čiji poziv kao suština filozifije, usavrši svoju dušu bukvalno je upućen svima, i to ne samo građanima, već i drugima, Sokrat je i više demokrata od onih koji su ga osudili na smrt, i zato kažem da je on antidemokratski demokrata. On je u punom smislu demokrata, jer u svoj poziv uključuje bukvalno sve, a s druge strane antidemorkata jer se protivi tadašnjem ekskluzivnom, isključujućem sistemu demokratije u Atini koji ga je osudio na smrt – rekao je Ivanović između ostalog.
Uvodnik u veče dao je profesor filozofije dr Dušan Krcunović, upoznajući publiku s impresivnom naučnom biografijom Ivanovića. Krcunović je kasnije moderirao razgovor s publikom koju je Ivanovićevo izlaganje podstaklo na pitanja ne samo iz istorije filozifije već i iz sadašnjeg vremena.
Ž.J.