U organizaciji njemačke Fondacije „Konrad Adenauer” (KAS) i NVO „iAKT” u palati „Venecija” u Ulcinju juče je počela konferencija „Moć kulture – Multikulturalizam i savremene umjetničke prakse: Etnizacija ili interakcija”. Konferenciju je otvorio predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić koji je u uvodnom izlaganju kazao da je najjužnija opština prostor na kome su se vjekovima sudarale kulture orijenta i zapada, što se, kako je naglasio, osjeća na svakom koraku.
– Ulcinj je uvijek zračio duhom multikulturalnosti, multinacionalnosti, multikonfesionalnosti i različitosti, kao i Crna Gora, a za to najveće zasluge pripadaju građanima koji su vjekovima čuvali i gradili multietnički sklad. Odlučni smo i osjećemao obavezu da to sačuamo i dodatno unaprijedimo ove vrijednosti u našem društvu, što je u skladu sa zvaničnom politikom naše države, kazao je Nrekić. Državna sekretarka Ministarstva kulture Sandra Đurbuzović koja je navela „da je Ulcinj sa ovakvom temom konferencije, svoj na svome”.
– Bogato naslijeđe ovoga grada i njegova živopisna prošlost obilježeni su vjekovnim kulturnim prožimanjima koje su na ovim obalama ostavile neoborive dokaze o susretu različitosti, o onome o čemu se danas prepoznaju Ulcinj i Crna Gora. Njegujemo i brižljivo afirmišemo kulturni indentitet kao načelo poštovanja prava na kulturnu različitost. U bogatstvu i obilju tema multikulturalnosti, na vrijednostima tradicije u građenju novog utemeljen je naš građanski, nacionalni i kulturni indentitet koji je u skladu sa najboljim civilizacijskim vrijednostima, rekla je Đurbuzović. Ona je podsjetila na program razvoja kulture do 2020. godine koji je usvojila Vlada i time utvrdila ciljeve i prioritete, među kojima je direktna saradnja sa institucijama nacionalnog i lokalnog nivoa na programima koji afirmišu multikulturalne vrijednosti. U uvodnom predavanju prof. mr Janko Ljumović sa Fakulteta dramskih umjetnosti kazao je da konferencija u središte pažnje postavlja politiku multikulturalizma kroz njenu manifestaciju u polju savremene kulture, kroz dilemu da li je ona samo deklarativna platforma ili prostor za interakciju kulturne raznolikosti na prostoru zapadnog Balkana.
– Tema multikulturalizma je aktuelna i u širem evropskom kontekstu, jer smo na različitim primjerima svjedoci njene revizije, koju posebno determiniše migrantska kriza u Evropi, koja na postojeći kontekst balkanskog ili postjugoslovenskog iskustva dodatno problematizuje njenu primjenu u praksi. Zemlje zapadnog Balkana, kao tranzicionog i turbulentnog prostora, u dilemi svoje evropske perspektive ili okrenutosti prošlosti upravo kroz ovu temu pokazuju i dalje svoju ranjivosti kroz ksenofobiju i strah od različitosti, mitomaniju, izolaciju, nemogućnost prekoračenja granica kako političkih tako i estetskih, kazao je Ljumović. Prema njegovim riječima tematski okvir konferencije takođe referiše na poznate evropske modele međunarodne kulturne saradnje (mreže, koprodukcije, partnerstva, mobilnost umjetnika).
– Na taj način ostvaruje se politika multikulturalnosti i interkulturnog dijaloga, koji nije svodljiv samo na etničke kategorije, iako su one najdominantnije u praksi, rekao je Ljumović. Direktorica NVO „iAKT” Drita Lola naglasila je da je taj tematski skup još jedna prilika da se potvrdi neizbježna činjenica da je raznolikost stvarnost koja nas okružuje i kojoj živimo.
– U prilog ovoj univerzalnoj činjenici ide stav da etničke grupe i kulture nisu nikada bile entiteti beskonačnog trajanja, niti samoodređenje stvoreno nezavisno od spoljnih kontakata. Oni su oblikovani i artikulisani u kontaktu jedni s drugima, kako u sukobima tako i u vrijeme mira. Shodno tome, odlučujuća razlika nije nestajanje etničkih grupa već najveći stepen interakcije, poručila je Lola. Učesnicima su se obratili i direktor Fondacije „Konrad Adenauer” Norbert Bekman Dierkes, i direktor Centra za kulturu Ulcinj Musa Hodžić. Svoje radove i izlaganja u okviru panela „Javne politike i multikulturalizam” predstaviće: Milica Nikolić iz Ministarstva kulture Crne Gore - Kancelarija za UNESKO, potprdsjednica Opštine Ulcinj Hatidža Đoni, Ana Žuvela iz Centra za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba, profesor književnosti Suljo Mustafić iz Bošnjačke stranka Crne Gore. U panelima „Umjetničke prakse i multikulturalizam 1 i 2” svoja izlaganja imaće: pisci Laslo Vegel iz Srbije i Andrej Nikolaidis iz Crne Gore, Hazim Begagić, direktor Bosanskog narodnog pozorišta u Zenici, Jelena Mišeljić, saradnica u nastavi na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, Lukjan Bedeni, direktor Nacionalnog muzeja fotografije Marubi i Tea Čuni, rukovodilac Odjeljenja za komunikaciju i promociju muzeja Marubi iz Skadra, kao i dr Vuk Vuković, docent na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju.
M. KNEŽEVIĆ

Vegel: Primjetna nova razočaranost u ideje slobode

Konferencija je počela u utorak književnom večeri poznatog književnika iz Srbije Lasla Vegela. On je inspirativno govorio o situaciji u Evropi i problemima u funkcionisanju demokratije, te o svojim djelima, navodeći da se moć kulture zaista osjeća u Starom gradu i na Mediteranu. Naglasio je da je primjetna nova razočaranost ljudi u Evropi u ideje slobode i napretka, ali da je EU, i pored svih nedostataka, najbolji izbor za zemlje Balkana. Veče je moderirao pisac Andrej Nikolaidis, a Vegel je rekao da bi rado ugostio ulcinjskog književnika u Novom Sadu.