-„Zašto Platon izjednačava žene s muškarcima?” bila je tema predavanja prof. dr
Irine Deretić koje je održala u multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović”. Predavanje je održano u okviru projekta „Helenska demokratija i Evropa” u organizaciji Centra za helenske studije. Uvodnik u predavanje - upoznavanje s biografijom dr Deretić, profesorkom antičke filozofije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, dao je dr
Filip Ivanović, koji je kasnije moderirao razgovor s publikom.Predavanje koje se u osnovi bavilo odnosom muškaraca i žena, odnosno pitanjem da li postoji suštinska razlika između vrijednosti – vrlina žena i muškaraca dr Deretić je počela upoznavanjem publike s Platonovim djelom „Država”, napominjući da neke stavove koje iznosi u ovom djelu filozof mijenja u svojim „Zakonima”. Takođe, dr Deretić napominje i da Aristotel, za razliku od Platona, smatra da nije moguće izjednačiti žene i muškarce, kada su u pitanju njihove vrline. A, pritom, naglašava ona, Platon je prvi koji je uopšte pokrenuo ovo pitanje - temu i to elaborirao u petoj knjizi „Države”, prateći liniju koju su počeli sokratovci. Ona dodaje, kada je riječ o socijalnoj ulozi žene ne mijenja mišljenje od „Države” do „Zakona”, i iako uviđa biološke razlike, ne smatra ih razlikama koje umanjuju vrijednost žene. Jer, mijenja mišljenje kada je u pitanju porodica – odnosno njeno ukidanje, kao i o vladarima – filozofima.
– Platonov Sokrat postavlja pitanje – po čemu se žene i muškarci po prirodi razlikuju? Jer, očigledno je da se razlikuju po socijalnoj ulozi, jer su žene u atinskom društvu pripadale kućama, a jedine koje su mogle da učestvuju u javnim razgovorima i kažu nešto pametno, bile su hetere, one koje su se bavile najstarijim zanatom na svijetu – metrese, i one su bile jedine koje su mogle da kažu svoje mišljenje i učestvuju u razgovorima s muškarcima - kaže dr Deretić. Dodaje, Platonova argumentacija je vrlo suptilna, dijalektički izvedena i počiva na različitoj interpretaciji pojmova istog i različitog. Platon pokazuje, kaže dr Deretić, da isto i različito imaju više smisla i mogu se u različitim kontekstima različito upotrebljavati.
I, kako odmiče rasprava, tako je Platon dokazao da ako su zaista različitih priroda, onda bi trebalo da postoje prepreke u obavljanju istih poslova. No, Platon dokazuje da žene i muškarci mogu da obavljaju različite poslove bez obzira što im je priroda različita.
– Ljudi se razlikuju na različite načine. Postavlja se pitanje da li je razlika između muškaraca i žena relevantna, bitna, za obavljanje raznih poslova. Platonov Sokrat ustanovljava prirodnu, biološku razliku između muškaraca i žena, a to je da muškarac oplođuje, a žena biva oplođena. Dalje pitanje koje on postavlja, da li ta biološka razlika može uticati na njihovo obavljanje različitih poslova. Odgovara pozitivno – dok je žena trudna i dok ne rodi dijete, poslije toga, ako je zdrava i normalna može da obavlja posao kojim se ranije bavila. Kontekst u kome ovo Platon izlaže jeste knjiga koja se tiče ne filozofa vladara, već čuvara - vojnika države. Odnosno, da li žena može da obavlja vojne poslove kao muškaraci, i pošto je dokazao da je biološka razlika između muškaraca i žena irelevantna za njihovo obavljanje jednog te istog posla, on ide korak dalje - kaže dr Deretić. Odnosno, izjednačava muškarce i žene i po pitanju duše - razuma, odnosno mogućnosti učenja i mišljenja. On navodi, naglašava dr Deretić, da su muškarci i žene jednako sposobni za sve poslove.
– Kolektivno, i muškarci i žene imaju iste sposobnosti, a da su intenzitet, odnosno vrsta sposobnosti i način na koji se ta sposobnost artikuliše, individualno raspoređeni. Znači, Svetlana ili Filip se razlikuju kao individue, imaju različite individualne sposobnosti, ali, ako se to razmatra na nivou kolektivnog skupa, onda su te razlike relativno jednako raspoređene, smatra Platon - rekla je između ostalog dr Deretić.
Platon pravi i mali otklon, dodajući da žene sve to rade s manjim intenzitetom. Ipak, kroz Platonovo učenje naglašena je potreba da se žena obrazuju i da se „istjera iz kuće”. Dokaz tome je što Platon smatra da žene takođe mogu biti vladarke - filozofi, da ne samo da mogu imati moć da vladaju već da su i najumniji dio antičkog društva - polisa, rekla je između ostalog dr Deretić.
No, Platon ženama ne daje prava kao muškarcima, već samo obaveze i dužnosti, iako smatra da žene imaju potencijal da doprinesu dobrobiti polisa kao druga polovina čovječanstva.
Ž.J.