Dokumentarac „Crna senka zelene energije” TV i filmskog autora iz Novog Sada Dragan Gmizića izazvao je snažne reakcije podgoričke publike, koja je u sali Dodesta prisustvovala projekciji ovog filma koji je prikazan u okviru 9. izdanja Festivala ljudskih prava „Ubrzaj”.
Ova snažna priča dokumentovala je borbu ljudi iz bivše Jugoslavije, koji se bore protiv krupnog kapitala koji uništava prirodu zarad pohlepe. Njihova borba djeluje kao bitka Davida protiv Golijata, ali, kako nam je film pokazao, to ljudima koje je Gmizićeva kamera snimala ne smeta da bez ičije pomoći, oslonjeni samo na sopstvene snage, biju boj za prirodu koja je osnovno ljudsko pravo.
Film „Crna senka zelene energije” prati Irmu Popović Dujmović, aktivistkinju Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF Adria), koja na putu kroz Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru otkriva kako je regionalni plan masovne gradnje malih hidroelektrana umjesto rješenja donio brojne probleme - uništavanje prirode, otvorenu pobunu ljudi protiv malih hidroelektrana i korupciju prilikom njihove izgradnje, samo su neke „crne sjenke” zelene energije.
Film koji nosi izuzetnu angažovanost i koji je ostavio snažan utisak na gledaoce nosi u sebi snažnu umjetničku notu. Gmizić ističe da je njegov prevashodni zadatak bio da prikaže snagu otpora ljudi koji su prepoznali negativni uticaj koji im donosi pohlepa krupnog kapitala, dok je za umjetnički utisak bio zadužen direktor fotografije Silot Kovač.
– Dobra stvar kod filma je što je to rezultat više ljudi. Mi iz ravnice kad dođemo u brda osjećamo se posebno. Nekako, mi tu ljepotu autentičnije prikažemo. Iako snimam dokumentarac, u kojem je priča najvažnija, uvijek se trudim da zadovoljim i estetske momente – objasnio je ovaj autor, čiji je rad više puta nagrađivan.
Priča i angažman su prioritet, kaže Gmizić.
– Jasno stajem na jednu stranu. Čak uopšte ne želim da budem objektivan kad su ovakvi problemi u pitanju. U tom smislu mi je savjest čista. kao profesionalni novinar dobijao sam najprestižnije nagrade. Znam šta je novinarstvo i uvijek ću poštovati princip druge strane, ali kod ovih stvari kao što je borba malog čovjeka za svoja prava, a jedno od osnovnih prava je pravo ljudi na prirodu, onda nemam dilemu – tvrdi on.
I kada je borba za slobodu u pitanju, Gmizić nema nikakvu dilemu. Tvrdi da je borba protiv krupnog kapitala koji želi da uzurpira svaki dio još neuprljane životne okoline upravo borba za život i slobodu.
Njegov film rječito govori kako pohlepa ujedinjuje, ali isto tako kako i da borba protiv nje može da stvari jedinstven front bivših Jugoslovena.
– Jedna gospođa iz Kruščice, sela u Bosni i Hercegovini, gdje je nastao dio filma, je to veoma lijepo sažela.
Ona je rekla: „Jednom su nas prevarili i gurnuli u rat, drugi put su nas prevarili i oteli nam cijelu društvenu imovinu, e sad hoće da nam uzmu prirodu”.
I to oni ljudi najbliži ljudima na vlasti, u Crnoj Gori to je sin predsjednika, u Srbiji kum predsjednika, u BiH neki bivši komandant mjesta, a u Hrvatskoj neki branitelj – objašnjava Dragan Gmizić, kako se osjećaju ljudi koje je snimao ove jeseni u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i BiH.
Ovaj autor smatra da 21. vijek izjednačava poziciju reditelja i TV autora, bez obzira da li je on novinar, kamerman ili po profesiji osoba koja nema veza sa sedmom umjetnošću.
Film „Crna senka zelene energije” urađen je u koprodukciji sa Al Džazirom Balkans i regionalnim internet portalom Balkanska istraživačka mreža sa sjedištem u Beogradu (BIR).
S.Ć.

---