Knjiga Vladislava Vlahovića „Bestežinsko stanje”, predstavljena je pred brojnom publikom u Nrodnoj biblioteci „Radosav Ljumović”, u Podgorici. O knjizi su, pored autora, govorili i prof. dr Dragan Koprivica i književnik i književni kritičar Bogić Rakočević.

-Riječ je o nekoj vrsti retrospektive njegove satirične književnosti. Teme zbog kojih se aktiviraju satiričari su oduvijek iste, mijenjaju se samo okolnosti u kojima se iznova javljaju osvjetljavajući nepromjenjive ljudske karakteristike kao vječite sadržaje, sa kojima vješt satiričar može da se poigra ili da se njima naruga. Svako je vrijeme je pogodno za satiru, ona je slojevit književni oblik kojim se izazivaju različita osjećanja: veselost, opuštenost, smijeh, otrježnjenje, gorčina, uključujući sve ono što sadrže i podstiču druge književne forme – kazao je, između ostlog, Rakočević. On je dodao da satira Vladislava Vlahovića nije samo lični odušak, već i jedna jedinstvena hronologija koja potvrđuje stav da nema ozbiljnijeg pisca čije djelo ne sadrži satirične slojeve.

-Teško je nepisati satiru, a posebno autoru kakav je Vladislav Vlahović. On je lucidan aforističar koji sa svačim može da se poigrava, čini se da od svega sa lakoćom napravi šaljivu skasku koja će nas nasmijati, a ponekad i zabrinuti. On prije svega ismijava malograđanštinu – kazao je, između ostalog, u svojoj besjedi Bogić Rakočević.

Prof. dr Dragan Koprivica izrekao je takođe pozitivne ocjene o novoj knjizi Vladislava Vlahovića.

-Vladislav Vlahović je u savremenom književnom trenutku Crne Gore, bez dileme, najznačajniji pisac humorističko-satirične pripovijetke. Pritom, kao i mnogi drugi uspješni autori, poznatiji na stranim destinacijama nego na svojoj matičnoj. No, pojavom sjajne knjige pod nazivom „Bestežinsko stanje”, ovaj detalj se popravlja, što treba pozdraviti. Tolstoj je rekao da se pravi pisac prepoznaje po originalnom uglu gledanja na stvarnost. Vlahović upravo posjeduje taj bogomdani istančani nerv da prepozna literarne teme i motive svuda oko nas. Da ih precizno selektuje i pretoči u literarno štivo, praveći upečatljiva svjedočanstva o našem vremenu i mentalitetu. Pišući i sasvim kratke prozne forme, novelete, kao i novele i pripovijetke, Vlahović pravi humorno-satirični kaleidoskop slika o čovjeku uopšte, ali na našim, autohtonim primjerima i psihologijama. U čehovskom maniru, u stanju je da u nekolika poteza oslika skice za portrete svojih junaka, pokaže kako smo ponekad izgubljeni u vremenu i prostoru, i kako smo tek u lavirintu svoji na svome – kazao je prof. dr Dragan Koprivica.

A.Ć.

---

Ruski uzor
-Treba reći da, kao i njegov ruski uzor, Vlahović u pripovijetkama ne zauzima stav pro et contra. Slično Čehovu, ne staje na stranu bilo kojeg svog junaka. On nastupa iz pozicije pisca, koji kaže: “Ovo je moja vizija prepoznatljivih u našem miljeu junaka, koji tragaju za oblicima samopotvrđivanja. U pokušaju da se sudare s epohom poprimaju tragikomične crte, a njihovi postupci su u funkciji lakmus-papira našeg arhetipa, uz pravo svakog čitaoca da na kraju samostalno izvede suštinske zaključke” - kazao je, između ostalog, prof. Drgan Koprivica. Na samom kraju, autor je iskazao zahvalnosti, i pročitao nekoliko svojih novih aforizama, što je publika pozdravila gromoglasnim aplauzom. Moderator večeri bila je novinarka Vesna Šoškić.