Dva vrhovnika srpske, crnogorske savremene poezije Ranko Jovović i Ilija Lakušić okarakterisani su kao pjesnici koje su svoje djelo duboko ukorijenili u život i vrijeme svoje Crne Gore. Njihovo djelo okrenuto je vječnoj (ljudskoj) temi: životu i životnim sudbinama. Književni kritičari dr Siniša Jelušić i Želidrag Nikčević su naglasili da su Lakušić i Jovović pjesnici vlastite poetske škole i prakse stvorene u tradiciji narodnog stvaralaštva i sopstvenoj doslednosti. Oni odslikavajući naše vrijeme potvrđuju pjesničku moć po mjeri vlastitih potreba i ukusa.
-Posebnu važnost pridajemo pjesnikovom uvjerenju da pitanje zašto pisati značenjski bez ostatka odgovara pitanju zašto živjeti, čime se pjesničkom činu pridaje najdublji egzistencijalni atribut: pisanje postaje nužan uslov postizanja egzistencijalnog smisla. Čin pjesničkog stvaranja u bliskoj je povezanosti sa svetom tajnom i obol pjesništva Ilije Lakušića čini pjesnička zbirka „Molitva”. Ona je temeljna poetička premisa i postaje suštastveni tvorbeni princip najznačanijih njegovih pjesničkih djela - kazao je Jelušić i objasnio ključeve za razumijevanje polivalentne semantične slojnosti djela Lakušića osvrćući se na zbirku „Manastirski sinovi”.
-Ovdje Lakušić vidi u horizontu Njegoševe metafizičke misli i prilegovanog toposa Lovćena. On nas upućuje na epohalnu tradiciju Crnojevića šamparije na Cetinju, a u njegovim stihovima vrhuni i vojvoda Božidar Vuković Podgoričanin. Uz njega se u posebnoj cjelini Lakušićeve zbirke, pjesničko pamćenje odnosi na Crnojevićeve štampare Makarija, Teodosija, Genedija, Pahomija... Pjesničkom slikom „Veliki post” Lakušić stihovima predstavlja Njegoša. „Manastiski sinovi” je zbirka u kojoj Lakušić diše njegoševskom mišlju - kazao je, između ostalog, dr Siniša Jelušić.
U drugom dijelu večeri o impoznatnom pjesničkom djelu Ranka Jovovića, o njegovoj stvaralačkoj plodotvornosti i vitalnosti pjesnika koji je unio dosta svježine u srpsku književnost govorio je Želidrag Nikčević koji je naglasio da je u svakoj fazi stvaralaštva pjesništvo Ranka Jovovića prožeto etičkom dimenzijom.
-Riječ je o jednoj čitavoj komplikovanoj biografiji koja je i pored svih lomova izložena lirskoj obradi, a od stihova bolji istrument za tu vrstu iskušenja još nije pronađen. Jovović je jedan od onih rijetkih dijagnostičara koji nigdje sebe ne izuzimaju, nego, naprotiv, svjedoče svojim životom, kao i svojim stihovima. Veoma je rano naš pjesnik izborio pravo na samostalnost i ekscentričan lirski glas. Njegov poetički standard postaje uticajan u mjeri koja prevazilazi uobičajena generacijska povezivanja. U Jovovićevoj poeziji na djelu je revolt. Tu je i pokajanje, i praštanje, beskrajna nježnost i vjera u ponajbolje što ovaj narod ima, dušu i čiste riječi plemena. Svojim stihom on očigledno nastoji da svoj govor približi samom središtu patnje, da ga učini maksimalno osjetljivim za goli otkucaj svakog trenutka. Ovaj čovjek je prilično usamljen, mnogo je više onih koji se ne usuđuju da imenuju ono što im se dešava pred očima kao da su hipnotisani. Jovović svjedoči da nas baš sasvim nije napustila hrabrost govorenja - zaključio je Želidrag Nikčević.
Stihove Ranka Jovovića čitala je Aleksandra Miljanić. Z. Š.
Dodjela nagradaVečeras u 21 sat slijedi glavni događaj na „Trgu od ćirilice” dodjela nagrada ove manifestacije. „Pečat Hercega Stjepana za 2019. godinu pripašće dr Miru Lomparu, a „Ćiriličnik” Srpskoj književnoj zadruzi odnosno dr Dušku Babiću. Obrazloženje o dodjeli ovih priznanja u ime upravnog odbora „Trga ćirilice” saopštiće pjesnik Budimir Dubak.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
