Zahvaljujući radu i istrajnosti Srpskog udruženja „Ćirilica” iz Trebinja Škola paleografije polako postaje tradicionalno mjesto sabiranja studenata i profesora srbistike i istorije. Ovogodišnja, četvrta po redu, Škola paleografije održana je od 11. do 13. oktobra, a učesnici su bili studenti i asistenti sa fakulteta u Banjaluci, Istočnom Sarajevu i Nikšiću.

-Mi sa Studijskog programa za srpski jezik i južnoslovenske književnosti u Nikšiću bili smo dio ovog projekta zahvaljujući nesebičnoj pomoći i finansijskoj podršci Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori. Sa detaljima projekta upoznala nas je prof. dr Jelica Stojanović i nas četiri studentkinje zajedno sa asistentkinjom sa našeg studijskog programa, Jelenom Gazdić, uputile smo se ka malom hercegovačkom gradu u dolini rijeke Trebišnjice u nadi da opravdamo ukazano povjerenje i da teorijsko znanje primijenimo na terenu - kazale su učesnice Marijana Đukić,

Vesna Miljanić, Hristina Bojović i Danijela Živković.

Radni dan je bio subota 12. oktobar, kada su iz Trebinja u jutarnjim časovima krenuli ka nekropoli stećaka Radmilovića dubrava u blizini Bileće. Predvođeni Goranom Komarom, srbisti i istoričari, studenti i asistenti, zajedno sa gostoljubivim domaćinima iz Udruženja „Ćirilica” i srdačnom Vesnom Andrić, započeli su terenska istraživanja. Po dolasku na pomenutu nekropolu vrsni poznavalac srednjovjekovnih ćiriličnih natpisa na stećcima istočne Hercegovine, Goran Komar predstavio je kratak istorijat stećaka, a zatim pokazao cijelu nekropolu.

Pri raščitavanju natpisa izdvojio je natpis kaluđera Gligorija (s kraja XV vijeka ili iz XVI vijeka) koji je bio proglašen nestalim, ali ga je Komar pronašao prije nekoliko godina. Ovaj podatak je od izuzetne važnosti ako se ima u vidu to da je pravoslavni kaluđer sahranjen u seoskom groblju, a ne u manastirskom groblju. Komar je ovdje podsjetio na slučajeve prenošenja stećaka u Zemaljski muzej u Sarajevu i na nedovoljnu brigu nadležnih institucija za očuvanje naše kulturnoistorijske baštine. Istakao je i da i kad bi se desilo da se obriše sve iz naše istorije, a da ostane samo kamen, bio bi dovoljan svjedok naše tradicije.

-Osim procesa dešifrovanja ćiriličnih pisanih natpisa posebnu draž našem putovanju dala je i posjeta manastiru Dobrićevo, koji karakteriše duga i burna istorija i u kome se nalaze mošti nepoznatog svetitelja. Tu smo uz kafu i kolače razgovarali sa monahinjom Teklom, koja je došla čak iz Grčke da služi u ovoj svetinji, a u trebinjskom kraju je poznata po gostoprimstvu i ljubaznosti. Naša sljedeća destinacija bio je Muzej Hercegovine u kom nas je kustos uz detaljna objašnjenja sproveo kroz arheološko, umjetničko, istorijsko, etnološko i prirodnjačko odjeljenje. Našu pažnju je privukla izložba slika „Milena Šotra Gaćinović“ koja je upriličena povodom 110 godina od rođenja ove velike slikarke. Čuli smo zanimljivu pripovijest o životnom putu umjetnice, pristalice komunizma udate za sveštenika, i njenom življenju između Evrope i Amerike, o uvjerenjima između sekularizma i religije, djelanju između umjetnosti, žurnalistike i politike - navode studentkinje. Pred kraj večeri upriličena je posjeta Narodnoj biblioteci i legatu pjesnika Jovana Dučića.

-Ljubazna bibliotekarka je izdvojila neke od najzanimljivijih knjiga iz Dučićeve zaostavštine i istakla da najstarija datira iz 16. vijeka. Impresionirani posvetama poznatih književnika upućenih pjesniku, posvjedočili smo kao i mnogi prije nas da su se obistinile Andrićeve riječi i da mladići i djevojke da bi izrazili ono najljepše u ljubavi često posežu za Dučićevim stihovima, a djelo velikog pjesnika postalo je svojina jednog naroda. Kako bi sve bilo zaokruženo i upotpunjeno, kroz istoriju pisma srpskog naroda, tj. kroz istoriju ćirilice, provela nas je mr Vera Čolaković koja je predstavila ključne momente u razvoju ovog pisma - navode učesnice.

A.Ć.

---

Obogaćeni novim saznanjima
-Radni dan je završen predavanjem mladog asistenta, istoričara mr Dejana Došlića koji je govorio o Kotromanićima, njihovoj koncepciji vlasti, vladarskom imenu i funkcija i kroz razne primjere pokušao da nam približi ideologiju ove vladarske porodice. Zahvalni Matici srpskoj – Društvu članova u Crnoj Gori, SP za srpski jezik i južnoslovenske književnosti, Srpskom udruženju „Ćirilica”, obogaćeni novim znanjem, knjigama koje smo dobili na poklon od organizatora iz Trebinja i sa sertifikatima o učešću u Školi paleografije, vratili smo se u Crnu Goru u nadi da ćemo se opet, nekim lijepim povodom, vratiti malom hercegovačkom gradu - zaključuju učesnice Marijana Đukić, Vesna Miljanić, Hristina Bojović i Danijela Živković.