U galeriji „Centar” do nedavno domaća publika imala je priliku da vidi postavku djela savremene egipatske umjetnosti. Riječ je o djelima koja pripadaju Afričkoj kolekciji iz nekadašnje Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja „Josip Broz Tito” koja se čuvaju u Centru savremene umjetnosti Crne Gore (CSUCG). Selektorka ove postavke je istoričarka umjetnosti i viši kustos CSUCG
Anita Ćulafić.
Djela egipatskih umjetnika pripadaju afričkoj zbirci i najbrojnije su u kolekciji. Osamdeset i jedan rad dobijen je kao poklon Vlade Egipta povodom otvaranja Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja, navodi Ćulafić. Izbor radova i umjetnika koji čine ovu kolekciju napravljen je u Egiptu. Djela datiraju većinom iz `80-ih i `90-tih godina prošlog vijeka, te po istoriji umjetnosti pripadaju periodu savremene umjetnosti.
– Ovim odabirom skrenuta je pažnja prevashodno na slike i grafike iz kolekcije i akcenatovana uslovljenost i međudejstvo modernizma i tradicionalnih vrijednosti koje karakterišu egipatsko savremeno stvaralaštvo. Kao primjer odabrala sam djela
Sarvat el Bahra kod kojih su očigledne tendencije da se umjetnički model traži u faraonskom nasleđu, zatim islamski aspekat koji se manifestuje u formi kaligrafije
Mahmouda Abdallaha i
Huseina Al Gebalija, i kroz teme religiozne kulture u djelima
Avada El Shimija. Uočljiv je postupak na platnima
Ramzija Mustafe gdje su različiti simboli istrgnuti iz originalnog konteksta i na nov način spojeni kako bi se stvorila nova egipatska slika. Izborom su obuhvaćene i značajne egipatske umjetnice
Naima El Šišini, Gazbia Siri, Vesam Fahmi i
Lilijane Karnouk, čija su djela reprezenti različitih stilova i poetika. Svi selektovani umjetnici su dobitnici brojnih egipatskih i međunarodnih nagrada za umjetnički rad.
Egipatsku kolekciju karakteriše najprije vrijeme nastanka – sva djela su nastala tokom osamdesetih i devedesetih godina 20. vijeka, što ih vremenski svrtstava u savremenu umjetnost, ističe Ćulafić. Kroz sagledavanje djela i autora može se pratiti razvoj egipatske umjetnosti nastao u ovom periodu, kaže ona. Kolekciju pored vrijednih slikarskih ostvarenja čine i grafike koje karakteriše perfekcija u izvedbi, skulpture u mesingu, drvetu i pleksiglasu kao i brojna djela izvedena u terakoti koja nadilaze svoju upotrebnu vrijednost pri čemu većina posjediuje sve umjetničke karakteristike skulpture, naglašava ona.
Ćulafić ističe vrijednost eksponata koji pripadaju fondu iz Galerije nesvrstanih, kao i iz fonda Centra savremene umjetnosti Crne Gore, te tvrdi da se brižljivo čuvaju i obrađeni su po svim pravilima muzejske struke.
– Trenutno su u toku digitalizacija svih zbirki i detaljnija kustoska istraživanja koja, između ostalog, podrazumijevaju i procjenu vrijednosti eksponata. Radovi koji čine ovu kolekciju predstavljaju veliku vrijednost prije svega zbog same činjenice da se u ovom dijelu jugoistočne Evrope nigdje na jednom mjestu ne nalaze tako značajni autori iz ovog dijela svijeta. U tom smislu kolekcija predstavlja kuriozitet i pruža velike mogućnosti za dalja istraživanja i prezentaciju kroz nova kustoska čitanja – kaže viši kustos u CSUCG Anita Ćulafić. S.Ć.
Sve zbirke nesvrstanih u Muzeju savremene umjetnostiIz Galerije nesvrstanih naslijeđene su afrička, azijska i latinoamerička kolekcija koje, po nastanku radova koje ih čine, pripadaju savremenoj umjetosti. Kako je ranije navedeno, trebalo bi da čine većinu eksponata u budućem Muzeju savremene umjetnosti. Predviđeno je da sadašnji Centar savremene umjetnosti Crne Gore preraste u ovaj muzej. Afričku zbirku, kako stoji na sajtu Centra, čini 206 eksponata iz 21 zemlje, Azijsku zbirku 139 eksponata iz 17 država, a Latinoameričku 81 eksponat. Jugoslovenska, crnogorska i manjim dijelom evropska umjetnost klasifikovana u zbirci od 537 eksponata. Riječ je ukupno o 963 eksponata.
)){kind=small}
