Ljubitelji likovne umjetnosti imaju priliku da u Galeriji solidarnosti u Kotoru uživaju u postavci „Zbirka Večerina – Jadran nadahnuće“, u kojoj su predstavljena 84 umjetnička djela iz zbirke kolekcionara
Duška Večerine. Crteži, akvareli, ulja na platnu, bakropisi, pasteli, sa motivima, portretima, figurama i pejzažima Jadranske obale, djela hrvatskih, austrijskih, njemačkih, italijanskih, mađarskih, francuskih i engleskih umjetnika, nastali su od sredine XIX do sredine XX vijeka. Posebnu pažnju posjetilaca privukla su djela sa motivima Boke i Crne Gore: panorama „Boka Kotorska“, koju je oko 1900. godine naslikao njemački umjetnik Constant Freiherr. Vlasnik kolekcije i kustos Duško Večerina koncipirao je postavku tako da ona „putuje od Istre do Boke Kotorske“. Prije dvije godine je bila u Muzeju turizma u Opatiji.
Večerina za „Dan“ objašnjava da je „ova priča“ krenula kad je Austrija napravila prvu brodsku liniju između Trsta i Kotora 1843. godine, kada počinju prvi turisti i umjetnici da se kreću ovim prostorima. Usput staju u Lošinj, u Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik, na Korčulu i Hvar i zaršavaju u Kotoru, kasnije u Rijeci.
Ovo je jedinstvena prilika da vidimo sebe očima i rukama likovnih majstora, ali da se vidimo onako kako su nas vidjeli i drugi, primijetila je mr.sc.
Jasminka Lončarević, generalna konzulka Republike Hrvatske u Kotoru, dok je
Željko Aprcović, predsjednik Opštine Kotor, otvarajući izložbu istakao da ova djela „najbolje oslikavaju bogatstvo obale od Pule do Dubrovnika, sve do južnog dijela Crnogorskog primorja”.
– Ova izložba pruža mogućnost svima nama da osjetimo snažnu vezu jadranskih ljudi, osoba istog horizonta koji žive uz more i sa morem, da osjetimo da smo dio jedne iste kulturne mreže koju pletu ista nasljeđa i navike, kazala je
Slađana Mijanović, v.d. direktorektorica OJU „Muzeji”. Program je muzikom uveličao Mandolinski orkestar „Tripo Tomas”. Izložba će biti otvorena do 30. novembra.
M.D.Popović
Balkanska ljepota u očima stranaca– Otvaranjem prve brodske linije umjetnici Evrope se upoznaju sa našim podnebljem, fascinirani pejzažima, ali i ljepotom naših žena. Tako je nastao i čuveni portret „Sunjanka“ (Balkan Beauty -Balkanska ljepota) Jakoba Melkera oko 1860. godine, portret žene u narodnoj nošnji, koja se pojavljuje na svjetskim kalendarima, a njene reprodukcije se prodaju po par stotina dolara. Tu je i „Istranka“ Kaspara Kaltenmosera (1843), te „Dalmatinka“ koju je Ćezare Del`Akva naslikao oko 1870. Neobične su jer se u to doba slikala samo vlastel.., objasnio je Večerina.
)){kind=small}
