Zbornik „Nematerijalna kulturna baština Paštrovića” koji na oko 700 stranica donosi tridesetak tekstova učesnika višednevne naučne konferencije koja je održana u maju s ciljem da se prikaže bogatstvo i raznovrsnost kulturne baštine Paštrovića i primorskog kraja, promovisan je u nikšićkim „Muzejima i galerijama”.
– Zbornik radova tretira brojna pitanja od važnosti za datu tematiku i to iz ugla normativnog i institucionalnog okvira zaštite baštine na međunarodnom, nacionalnom i lokalnom planu, ulogu muzeja i drugih institucija od značaja, modela valorizacije,primjene u obrazovanju. S druge strane, u knjizi su objavljeni i radovi koji tretiraju određene elemente nematerijalne kulturne zaostavštine, poput jezika, religije, književnosti, muzike, plesova, umjeetnučkih performansa, nošnje, kuhinje, zanata, vještina – rekao je mr
Dušan Medin, koji je uz doc. dr
Zlatu Marjanović i
Davora Sedlarevića urednik zbornika.
Nikšićki etnolog
Stana Marušić je rekla da nematerijalnu kulturnu baštinu čine „najdivniji proizvodi” jedne zajednice, kojim na prostoru Crne Gore često nijesmo svjesni ili smo ih zaboravili, pa moraju drugi, kao što je bio slučaj sa „dobrskom čipkom”, da nas na to podsjećaju.
– Svaki kraj Crne Gore, a u tome jeste ljepota, ima neke svoje lijepe osobenosti koje treba čuvati, jer dok oni traju trajaćemo i mi. Često toga nijesmo svjesni ili to ne prepoznajemo. Ne treba da dozvolimo da prekinemo tu lijepu zlatnu nit koja traje na ovim prostorima – kazala je Marušić.
Jedna od osobenosti Paštrovića i primorskog dijela Crne Gore je, istakla je arhitekta
Ivana Babić, tradicionalno graditeljstvo na koje, uprkos protoku vremena, bi trebalo da se ogledaju i uče današnji urbanisti. Stari majstori, za razliku od današnjih, nijesu imali diplome, ali jesu iskustvo i znae terena u skladu sa kojim su i gradili objekte, stvorivši time jednu posebnu urbanu formu.
– Ne volim da kažem da je to bila pseudo-urbana forma jer pseudo je karakteristik nečeg što je lažno. Dolazim iz Budve i prije bih „pseudo” iskoristila za urbanizam u tom gradu, jer je potpuno lažan i daleko od onoga što je trebao da bude – istakla je ona.Direktor JU „Muzeji i galerije”
Jelena Đukanović kazala je da je autor, inicijator i izdavač publikacije Društvo za kulturni razvoj „Bauo” iz Petrovca na čijem su čelu
Mila Medin i njen brat Dušan. Projekat je podržalo Ministarstvo kulture kroz javni konkurs „Raznolikost izraza nezavisne kulturne scene”. Uz „Bauo” izdavači zbornika su i JU Muzejhi i Galerije Budve i Etnografski institut SANU iz Beograda. Zbornik je dio projekta kojeg „Bauo” realizuje sa Centrom za istraživanje i revitlizaciju tradicionalnih igara i pjesma (CIRTIP) iz Kolašina.
B.B.
)){kind=small}
