Gost ovonedjeljnog izdanja Akademske tribine u Podgorici bio je književnik
Dragan Lakićević, urednik Srpske književne zadruge iz Beograda. On je publici u Plavoj sali „Srpske kuće” govorio na temu „Srpski epski pjevači i junaci”. Kako je ocijenio, srpski pjevači i junaci ne mogu se razdvojiti, ni u našoj narodnoj književnosti, ni u mitologiji, ni u istoriji, a pravi primjer za to je pjevač Tešan Podrugović, i hajduk, i pjesnik, i guslar.
Lakićević je rekao da naša narodna književnost stoji u najdubljim temeljima naše kulture. Nastajala je vjekovima, a svoj vrhunac je doživjela u 19. vijeku.
– Srpski narod je podigao Karađorđe, a narodni duh Vuk Stefanović Karadžić. On se cio život bavio narodnom književnošću, a poslije njegove smrti naslijedila ga je najprije porodica na tom zadatku, a zatim i srpska država. Najveći srpski intelektualci su se bavili i bave se njegovom zaostavštinom – kazao je Lakićević.
On je podsjetio da je Vuk najviše cijenio Podrugovića, hajduka i ratnika iz Gacka, koji je došao u Srbiju tokom Prvog srpskog ustanka. Stil i karakteri koje je podario Marku Kraljeviću i Milošu Vojinoviću, Vuk je smatrao najljepšim.
– Vuk je na početku svog sakupljačkog rada smatrao da su sve pjesme plod narodnog uma i duha, ali je upoznavši pjevače shvatio da je karakter naše epske pjesme i te kako zavisio od pojedinaca, junaka i pjevača... Mnogo je cijenio Slepu Živanu i njenu učenicu Slepu Jecu. Vladan Nedić je smatrao da je Živana dala našoj narodnoj književnosti najelegičnije likove – rekao je Lakićević.
Ipak, posebno mjesto u našoj narodnoj poeziji ima Filip Višnjić, iz Međaša kod Bijeljine, koji je u Srbiju došao uoči ustanka.
– Srpski Homer, pjesnik bune, opjevao je naše junake i postao uzor svima – kazao je Lakićević.
U red najznačajnijih pjevača teoretičari naše narodne književnost, smjestili su Starca Miliju. Njegovi junaci su bili prepuni duše, najusamljeniji, kao Banović Strahinja kojeg je opjevao.
Lakićević je podsjetio da nam je Vuk ostavio veliko blago, 14 knjiga pjesama, koje predstavljaju temelj naše kulture i narodnog pamćenja.
U svom izlaganju Lakićević je spomenuo i Starca Raška iz Kolašina, Slepu Jecu, prosjakinju koja je živjela u Zemunu sa Slepom Živanom, Todora Ikovog Pipera, kojeg je Vuku pronašao Njegoš, pa Đura Milutinovića Crnogorca, Cetinjanina Marka Matovog Martinovića, koji su svi bili i junaci i pjevači...
Akademsku tribinu organizuju Srpski nacionalni savjet i Srpski informativno-kulturni centar „Sveti Sava”. S.Ć.
Tumač i priređivač književnostiPjesnik, pripovjedač, romansijer, tumač i priređivač književnosti Dragan Lakićević je prevođen na ruski, grčki, engleski, njemački, švedski, holandski, poljski, italijanski, rumunski, bjeloruski i jermenski jezik. Uredio je i priredio veliki broj knjiga, izdanja i edicija, sačinio više antologijskih izbora: srpskih i svjetskih bajki i srpske poezije za djecu.
)){kind=small}
