Knjiga „Znamenite ličnosti i epski junaci u âOgledalu srpskom‘” autora Ljubomira I. Milutinovića i Budimira R. Aleksića u izdanju Instituta za srpsku kulturu iz Nikšića, predstavljena je u Banskom dvoru u Banjaluci.
– Ova studija je podstrek mladim istoričarima srpske književnosti i proučavaocima naše prošlosti da se dalje pozabave ovom važnom temom, kazao je prof. dr Miroslav Doderović, naglasivši da Milutinovićeva i Aleksićeva knjiga predstavlja značajan prilog njegošologiji, te da su njeni autori uspješno sagledali značaj Njegoševe antologije i njenu misiju u drugoj polovini 19. vijeka kada je ova zbirka srpskih junačkih pjesama bila najčitanija knjiga u Crnoj Gori.
Jedan od recenzenata Milutinovićeve i Aleksićeve knjige, mr Danijel Dojčinović sa Filološkog fakulteta u Banjaluci je istakao da su se njeni autori,,kompetentno i akribično“ bavili „Ogledalom srpskim”, te da njihova knjiga,,donosi iscrpan prosopografski zapis koji uveliko olakšava prohodnost kroz Njegoševo djelo“. – Ne treba zaboraviti da je od Njegoševog vremena do momenta pojavljivanja ove knjige prošlo više od vijek i po, a od događaja o kojima se pjeva još i više. Otuda je opravdano očekivati da je upućenost današnjih čitalaca u detalje iz Njegoševih spisa poprilično mala. U tome je velika vrijednost knjige Lj. Milutinovića i B. Aleksića, jer će služiti kao autoritativan priručnik i ispomoć u čitanju „Ogledala srpskog”, kazao je Dojčinović.
Prof. dr Ljubomir Milutinović je podsjetio da je Njegoševa antologija Ogledalo srpsko savjesno pripremljena zbirka čiji je cilj bio da upozna svijet sa junačkim narodom koji je prezirao pokorni život da bi ponosno živio. „Ogledalo srpsko” je raskošna riznica crnogorske istorije u kome je odano zrcala crnogorska teška, ali herojska prošlost. Stoga ne bi bilo čudno da ga svaka kuća ima kao jednu od vodećih srpskih odgojnih knjiga.
Činjenica koja je motivisala Njegoša da u „Ogledalu srpskom” unese devet pjesama o Prvom srpskom ustanku jeste izuzetno divljenje koje je osjećao prema Karađorđu i njegovoj buni, rekao je doc. dr Budimir Aleksić. Karađorđev podvig Njegoš je doživio kao istorijsko osmišljenje kontinuirane nacionalno-oslobodilačke misli srpskog naroda i borbe koja je imala generalnu probu u podlovćenskoj Crnoj Gori početkom 18. vijeka, istragom poturica. Njegoševo povezivanje ova dva događaja proizlazi iz njegovog dubokog uvjerenja da stanovnici njegove Crne Gore i voždove Šumadije pripadaju jednom narodu, da imaju zajednički jezik, zajedničku prošlost, kulturu i tradiciju, naglasio je Aleksić. Govoreći o Milutinovićevoj i njegovoj knjizi posvećenoj „Ogledalu srpskom”, Aleksić je kazao da je njihova namjera bila da stručnoj i zainteresovanoj laičkoj javnosti predoče informacije o istorijskim ličnostima i epskim junacima koji se pojavljuju u Njegoševoj zbirci, i da su ti podaci prezentovani na temelju relevantnih istraživanja. A.Ć.
Primjer za ugled mladim ratnicimaDoc. dr Budimir Aleksić je ukazao na činjenicu da je Njegošev cilj bio da pjesme iz „Ogledala srpskog” budu primjer za ugled mladim ratnicima u Crnoj Gori u borbama protiv Turaka, i da je Njegoš imao namjeru da ova antologija svakom pismenom Crnogorcu bude moralni amanetnik – Njegoš je ne samo ličnim stavom, već i pjesničkim sastavima nastojao da u Crnogorcima probudi iskru slobode, da ih maksimalno podstakne na borbu za oslobođenje i ujedinjenje srpskog naroda.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.