Knjiga „Povijest o Višnjem Jerusalimu - odlomci” dr Gorana Komara, predstavljena je preksinoć u foajeu Dvorane „Park” u Herceg Novom. Djelo je kao posebno izdanje priredilo „Društvo za arhive i povjesnicu hercegnovsku”.
Publicista Nebojša Rašo je ocijenio da u vremenu procesa stvaranja novih nacionalnih identiteta i falsifikovanja istorijskih dokumenata, naučna javnost ćuti te da je zato istraživanje doktora Komara od izuzetne važnosti.
– Istražujući natpise srednjeg vijeka i novije na prostoru BiH dr Goran Komar je uočio natpis „Višnji Jerusalim” i u svom istraživanju utvrdio da su to motivi na stećcima iz Novog zavjeta. Ova knjiga donosi doprinos i autorov pogled na još uvijek istorijske nepoznanice u srpskoj istoriji srednjeg vijeka. Svojim istraživanjem natpisa na stećcima dr Komar je još jednom ukazao na značaj stećaka. On otkriva vrijeme kada Tvrtko podiže grad Novi i autor u ovom svom radu zaključuje da stećak nije obična nadgrobna ploča, već da je to autohtoni proizvod balkanskog tla. On je hrišćanski supstituent i izraz nastojanja čovjeka Bosne i Huma da predstavi svoj doživljaj Duha Svetoga i da kaže o svom moralnom kodeksu, patrijarhalnom obrascu i svojoj državi, kazao je Rašo.
Autor, dr Goran Komar je rekao da njegova istraživanja datiraju od već poodmakle 1994. godine.
– Istražujući natpise iz srednjeg vijeka i ove novije na prostoru BiH uočio sam na više mjesta sintagmu „Višnji Jerusalim” i odlučio sam da ovom knjižicom prikažemo spomenike, ali i da pružim poglede na tekstove koji su mogli predstavljati izvor i uzore njihovim sastavljačima. Ovi isječci pokazuju da se veliki kulturno-crkveni pokret nije zadržao na planiskim masivima Stare Hercegovine i balkanskih rijeka već se kretao ka zapadu, što potvrđuju istraživanja u Hercegovini i Gornjem Podrinju. Rezultati tih istraživanja stećak - sanduk sa postoljem je taj materijalni supstrat koji odlikuje Balkan koji je sasvim temeljan i dohvatljiv – kazao je Komar.
Vrijeme poslije kosovske tragedije, i niza prethodnih vaseljenskih udesa, kako pojašnjava, jeste vrijeme stećka.
– Ovim nasljeđem od cijele Bosne istakla se država Kosača i ostalih humskih dinasta. Dakle, sintagma „Višnji Jerusalim” je unijeta u našu bližu Hercegovinu i Bosnu i ja to ovim skromnim istraživačkim prinosom dokazujem, zaključio je Komar.
K. Matović

---

Brojna istraživanja sa terena od Boke do Pive i Glamoča
Rašo je naglasio da je crkva bosanska još uvijek nepoznanica. Od katoličke i pravoslavne crkve smatrana je jeretičkom.
– To je iskoristila Austrougarska da pokuša izgraditi narodno ime Nove Bosne, a pokušava se i u naše doba. Autor smatra da se nakon izmirenja sa Carigradom 1375. godine stvorio uslov za unos u srpske zemlje vizantinskog isihazma i da se taj proces proširio na Bosnu. I država Balšića se u državnom i crkvenom pogledu orijentiše prema Srbiji. Isihazam je molitvena tradicija u pravoslavlju. Vezuje se za Svetogorski pokret iz 14. vijeka koji se odatle proširio na druge pravoslavne zemlje, ali on kao način monaškog života i put spasenja postoji od ranih godina Crkve Hristove. Preko Srbije ovaj pokret se prenio na Hercegovinu i Bosnu spremajući narod na očuvanje u predstojećim teškim vremenima, a i stećak je dio tog vremena. Knjiga je izašla u godinama značajnih jubileja i velikih iskušenja i pruža novi pogled na mnoge istorijske nepoznanice iz perioda prodora osmanlija i zauzimanja BiH. Tu su i autorova brojna istraživanja sa terena od Boke do Pive i Glamoča, a potkrijepljena dokumentima Dubrovačkog arhiva – zaključio je Rašo.