Vajar mr
Nenad Šoškić ovih dana predstavlja se postavkom „Transformacija” u Muzeju savreme umetnosti Vojvodine u Novom Sadu. Izložba je otvorena 30. septembra, a može se pogledati do 24. oktobra, obavještavaju iz Centra savremene umjetnosti Crne Gore, ustanove kojoj je Šoškić na čelu. Šoškićevu postavku „Transformacije” prati katalog sa tekstom kustoskinje
Sanje Kojić Mladenov, koji je ona naslovila „Procesuiranje, tranzicija i transformacija”, navodeći da je vajar usmjeren na istraživanje graničnih formi skulpture „i djelovanje u proširenom medijskom polju prostornih instalacija i ambijenata, uz uvođenje kontekstualnosti i dijaloga sa aktuelnim društvenim temama i odnosima, pogotovo mas-medijima, informacijama i vijestima”. Ova Šoškićeva izložba, navodi ona, naslanja se na njegove prethodne radove počete u SAD-u, u galeriji MANA u Njujorku, u organizaciji „Mana Contemporary”, pa zatim na „Art Basel” u Majamiju, a potom i u Crnoj Gori i regionu.
– Razvijajući koncept sa stanovištem u analizi i propitivanju uloge mas-medijske kulture danas, brzine protoka informacija, njihovog neselektivnog plasiranja i konzumerskog vrednovanja, otvara niz pitanja o savremenom društvu i načinu njegovog funkcionisanja - piše Kojić Mladenov, dodajući da su novosadske „Transformacije” koncipirane kroz sajt-specifik instalaciju sastavljenu iz tri segmenta koji se međusobno nadopunjuju, kreirajući idejno jedinstvenu postavku. U okviru tri, donekle, odvojene prostorne cjeline ove galerije, dodaje ona, Šoškić postavlja pitanje mogućih načina komunikacije unutar njega, istražujući šta je tipično i očekivano, a šta bi bio izazov, prekid i prepreka u njemu, neophodna promjena koja bi otvorila nove putanje i situacije. „U pitanju je proces traženja... potrage za istinom u zbrci informacija i podataka”, dodaje Kojić Mladenov, navodeći da umjetnik reciklira materijale - stare novine, stare limenke, odbačene zaštitne rukavice...
– Koliko su danas informacije istinite, koliko relativne, kako se i sa kojim ciljevima formiraju, kolika je njihova manipulacija i zloupotreba, pitanja su koja postavlja Nenad Šoškić, kao i kako se i na koji način od njih odbraniti, kako ih kritički sagledati i humanistički shvatiti. Svojim koceptom `Transformacija` nastavio je sa razvojem umjetničke prakse zasnovane na primjeni aspekata iz sopstvenog socijalnog okruženja, autobiografskog konstrukta i aktuelnog društveno-političkog diskursa, korišćenjem univerzalno razumljivog jezika savremene umjetnosti, uz upotrebu fragmentacije, repeticije i svedenosti estetskog izraza - zaključuje Kojić Mladenov. Ž.J.
Samo dva posto novinskog teksta su riječi dobrobitiKojić Mladenov posebno se osvrnula na segment u kome Šoškić kombinuje stare i nove serije radova, i gdje su istaknuti statistički podaci o zastupljenosti određenih riječi, kao što su: love, art, kunst, ljubav, sreća, emocija, umjetnost, dobro, lijepo, riječ i sl. u korišćenim novinskim tekstovima.
– U pitanju su egzaktni podaci koji čine rezultat prethodnog istraživanja autora, da riječi koje je izdvojio kao značajne za dobrobit jednog društva čine ukupno tek dva posto teksta, čime propituje narativ našeg socijalnog okruženja i kulture življenja - navodi kustoskinja.