Izložba slika Mata Đuranovića priređena je povodom Oktobarskih dana kojima se proslavlja 28. oktobar – Dan Opštine Herceg Novi, a može se pogledati u Galeriji „Josip Bepo Benković”. Postavku je otvorio Stevan Katić, gradonačelnik. On je podsjetio na riječi umjetnika da „Boka nema premca”.

Čuveni slikar i pedagog govorio je da „je sav u Boki i ona je sva u njemu, sa svojim morem i kamenom u njegovim platnima koja su tu nastala”. Veliku čast svim posjetiocima i organizatorima pričinilo je prisustvo članova porodice Đuranović, potomaka slavnog umjetnika.

– Mato Đuranović večeras je, simbolično, ponovo u svom rodnom Herceg Novom. Za njega govore djela koja su ga proslavila i čine ga živim i godinama nakon što je ovaj umjetnik načinio poslednje korake ulicama našeg grada. Jubilej, 125 godina od rođenja Mata Đuranovića, vidjeli smo kao sjajan povod da Novljane obradujemo ljepotom koju nam je poklonio i podsjetimo na njegov izuzetan značaj – ocijenio je Katić.

Rođen u Đurićima, u Kamenarima, nakon života i rada u inostranstvu, Mato se vratio u Boku i dao značajan doprinos razvoju i utemeljenju poslijeratne likovne scene u Crnoj Gori.

– Ne dovodeći u pitanje njegov širi značaj, želim da istaknem da je Mato Đuranović bio slikar svoga zavičaja – njegova djela predstavljaju majstorski omaž Boki Kotorskoj i Herceg Novom. Zbog toga me posebno raduje što je ova izložba dio programa u čast Dana opštine Herceg Novi – kazao je predsjednik Katić.

Đuranović je Herceg Novi zadužio i svojim društvenim radom jer se snažno zalagao za poslijeratnu kulturnu obnovu i razvoj kulturnog života u Boki, učestvovao u osnivanju više ustanova i društava, među kojima i škole za likovnu umjetnost u Herceg Novom i galerije u svojoj rodnoj kući u Đurićima.

U ime organizatora i domaćina, Slavica Božović, direktorica Gradskog muzeja „Mirko Komnenović” i galerije „Josip Bepo Benković”, rekla je da je izložba djela Mata Đuranovića prilika da se umjetnička javnost podsjeti na dragocjeno kulturno nasljeđe.

– Zahvalnost zbog stvaranja uslova za održavanje ove izložbe dugujemo na prvom mjestu pokrovitelju manifestacije Opštini Herceg Novi, a posebno porodici Đuranović, Draganu i Ljiljani Đuranović, koji su otvorenog srca i sa velikim oduševljenjem prihvatili ideju o održavanju izložbe, otvorivši vrata svoga doma i galerije pod nekadašnjim nazivom „Verige”, koje u sebi čuvaju neprocjenjivo kulturno bogatstvo koje je porodica Đuranović stvarala kroz vijekove. Čuvanjem brojnih Matovih umjetničkih djela i njegovog oca Špira, njihove dokumentacije o školovanju, brojnim novinskim isječcima o održanim izložbama širom svijeta, oni su dobar primjer kako treba njegovati kulturnu baštinu. Organizovanjem ove izložbe naša ustanova je dala svoj skromni doprinos u očuvanju kulturnog nasljeđa – kazala je direktorica Božović.

O autoru i njegovom djelu govorila je Jasmina Žitnik, istoričarka umjetnosti. Ona je ocijenila da je Đuranović uvijek volio da prati savremene tendencije u slikarstvu.

Ipak, u njegovim djelima prepoznaje se umjetnikov lični nerv, svojstven samo njemu.

To su kubistički ribari iz Kamenara, fovističko mediteransko bilje, ekspresionistički primorski pejzaži. I uvijek se prepoznaju dvije stvari: prva je da je umjetnik umio da tražeći „nađe” – a to odlikuje samo istinske talente; drugo, da ma koliko „zgusnuo” strukturu i materiju teme, umjetnik zna da u pravom trenutku „digne četkicu” sa slike. Na ovim djelima ima harmonije i muzičkog ritma, ne slučajno jer je Mato svirao violinu. I ima, a to je bila želja umjetnika, prijemčivosti ovih djela za bilo kog posmatrača i ljubitelja umjetnosti – kazala je istoričarka umjetnosti Žitnik.

Ona je dodala da Đuranovićeva platna plijene ekspresivnim koloritom i žustrim gestom, lirski tihuju akvareli i pasteli, a umjetnik je sezanovski „gradio” strukturu i „mišiće”.

Od svih lirski toplih i epski rječitih slika, najdublji utisak kod Žitnik je ostvarila slika „Prosperitet”, motiv žene sa kozom koja je nekada zaista prosperitet i značila.

– Mato Đuranović nije bio samo umjetnik koji je slikao kamen i more za našeg čovjeka; on je univerzalnim jezikom umjetnosti, konkretnije moderne, prenio dio svog zavičaja daleko u svijet. Matovi ribari su možda našli drugove u američkim rudarima, Matovi crnci stigli su u Boku, kao i puma, simbol snage i vitalnosti, viđena i doživljena na taj način i očima našeg čovjeka – kazala je Žitnik.

Premda je stvarao u nemirnom i turobnom 20. vijeku u kojem su njegov životni put presjekla dva svjetska rata, Žitnik podsjeća da je ovaj umjetnik svojim stvaralaštvom i kulturnim djelovanjem sagradio most koji, bremenit njegovim djelima, vodi ka budućem, nekom boljem vremenu. Zahvalnost je uputio i Dragan Đuranović, umjetnikov sin, koji je kazao da je kultura i njen razvoj jedini pravi put napretka društva.

Izložba će biti otvorena za javnost i tokom novembra, a za zainteresovane posjetioce biće organizovano stručno tumačenje postavke Đuranovićevih djela.

K.Matović

---

Svestrana i autentična ličnost
– Ovom izložbom podsjećamo na svestranu i autentičnu ličnost, koja je ostavila svoj lični pečat na jednu etapu u razvoju umjetnosti na našim prostorima. Ili da citiram velikog nobelovca Iva Andrića: „Onako kako sam ja riječju opisao Višegrad i Drinu, Mato je rekao slikom o Boki”.