Više puta odlagana premijera „velike istorijske slikovnice”, kako su u podgoričkom Gradskom pozorištu nazvali lutkarsku predstavu „Bajku životom pravimo” (6+), održana je juče u Velikoj sali KIC „Budo Tomović”. Sa svega 50 gledalaca u sali, na odstojanju, pazeći na mjere propisane od strane NKT i IJZ. Predstava je igrala i sinoć, a igraće i danas na istom mjestu, od 11 i od 13 časova.
I, baš kao u slikovnici koja donosi priče, tako je i komad po tekstu
Stevana Koprivice i
Dragane Tripković, u režiji
Ferida Karajice, publici predstavio pet znamenitih istorijskih ličnosti Crne Gore - Ivana Crnojevića, Njegoša, kralja Nikolu, Blaža Jovanovića i Dragana Radulovića. I to ne samo njihove životne pravolinijske priče, već mogućnost da se život i dostignuća pretoče u nestvarnu bajku. Njima su svoje glasove pozajmili
Branimir Popović (Ivan Crnojević),
Dušan Kovačević (Njegoš),
Mladen Nelević (kralj Nikola),
Blažo Jovanović (Željko Radunović) i
Dejan Đonović (Dragan Radulović). A, njihove priče počinju na zahtjev vila - tragalica i sumnjalica i vilenjaka, koje kroz priču vodi njihove Profesor -
Davor Dragojević. Razigranu dječju-vilinsku družinu tumače studenti prve i druge godine cetinjskog Fakulteta dramskih umjetnosti iz klase
Branka Ilića i Branimira Popovića:
Danica Rajković, Lara Dragović, Lazar Đurđević, Marko Rajković, Mirjana Spaić, Pavle Bogojević, Stefan Vuković, Nemanja Todorović, Aleksa Balević, Kristijan Blečić, Maša Božović, Milica Kekić, Una Lučić i
Ognjen Sekulić.
Ovu veliku, ansambl predstavu rediteljski, ali i u pogledu scenskog pokreta i koreografije osmislio je Karajica, dizajn i izrada lutaka povjerena je
Zorani Milošaković Tasić, a muziku je komponovao
Leo Đokaj dok je lektorka bila
Dubravka Drakić.
Karajica, kaže da je uživao u režiji četvrte predstave za podgoričko Gradsko, sa kojim sarađuje od vremena Pionirskog pozorišta u gradskoj biblioteci. Kao reditelja koji voli razigran pokret na sceni, a ovdje su pored glumaca na sceni i velike lutke, zanimljivo je bilo čuti kako je to uskladio.
– Ljepotu ove predstave čine i dvije generacije studenata cetinjskog FDU. Lijepo je vidjeti tu razigranu mladost na sceni, tu ljepotu kako djeluje u toj šarenolikoj istorijskoj slikovnici. Trudili smo se da bude i vizuelno snažno kad je istorijski i značenjski jako, jer je riječ o vrijednim istorijskim ličnostima – kazao je Karajica.
On je izrazio nadu da će se s ovom predstavom započeti ciklus sličnih.
Ko mu je od pet ličnosti oslikanih u predstavi najbliskija Karajica kaže:
– Svaka mi je ličnost bliska na svoj način, jer su u pitanju plemenite ideje: ljubav, izgradnja, sloboda čovjeka, pravo djeteta na bolji svijet... Teško se opredijeliti što je čovjekovom srcu bliže - kaže Karajica.
Premijeri je prisustvovao i umjetnički direktor Gradskog, glumac
Dušan Kovačević, koji je „pozajmio” glas Njegošu.
– Pod utiskom sam još uvijek, jer nije bilo nimalo lako da izađemo s ovom premijerom. Prvobitno je bilo zamišljeno da se igra na pet punktova na otvorenom u Podgorici, i da ožive i ti prostori i ovi likovi u punom volumenu. No, u ovim uslovima, zadovoljan sam, jer su bile i takve reakcije publike – kaže Kovačević.
Ž.J.
Moguć početak pozorišnog serijalaNa naše pitanje zašto u ovaj komad nijesu uvrstili i neku od znamenitih žena Crne Gore dramski pisac
Stevan Koprivica, direktor Gradskog, kaže da to zaslužuje posebnu predstavu, s posebnim akcentima i značenjima.
– Izbor ličnosti, koje su sada kod nas likovi, bio je mnogo širi, a do ovog izbora smo došli sužavanjem, selekcijom prelomnih istorijskih momenata. Nadamo se da ćemo moći, ako se ova matrica pokaže kao dobra, da napravimo jedan pozorišni serijal koji bi tretirao istoriju na ovakav način. Ovo je slikovnica, i to se vidi, ovo je listanje slika iz istorije, a koja imaju svoja pozorišna čitanja. Jer, obavezniji smo prema pozorištu, nego prema istoriji, a tretirajući istoriju – kazao je Koprivica.
)){kind=small}
