Nedostatak stručnih lica iz oblasti arhivistike doveo je do zapostavljanja vrijedne građe, koja je važan dio nematerijalne baštine Crne Gore. „Arhivistika je složen, odgovoran i posao na duge staze pa iz tog razloga smatramo da nemamo dovoljan broj zaposlenih”, kaže za „Dan”
Saša Tomanović, direktor Državnog arhiva Crne Gore na Cetinju. Ističe da rad na zaštiti arhivske građe u periodu dugog tranzicionog perioda (koji još traje) nije bio dovoljno sinhronizovan od strane različitih subjekata koji su bili dužni da se brinu o njoj, te su na površinu izbili mnogi problemi.
– Jedan od tih je i nedovoljan broj izvršilaca-arhivista koji će se baviti zaštitom arhivske građe. Državni arhiv se shodno potrebama često obraćao nadležnima za dobijanje odobrenja za popunu slobodnih radnih mjesta i angažovanje dodatnog broja arhivista. Saglasnosti su odobravane zavisno od mogućnosti i planova na globalnom nivou kao i opredijeljenih finansijskih sredstava u budžetu države, kaže Tomanović i dodaje da se, uz sve to, u proteklom periodu radilo i na racionalizaciji radnih mjesta u državnoj upravi, što arhivistima nije išlo na ruku, jer je procijenjeno da broj zaposlenih treba smanjiti za minimum 12 posto.
– Treba se pozabaviti i pitanjem osposobljavanja kadrova jer je velik broj arhivista pred odlazak u penziju i treba njihovo znanje iskoristiti kako bi edukovali nove generacije arhivista. Naročito treba obratiti pažnju zbog činjenice da kod nas ne postoji izučavanje arhivistike kao posebne naučne grane. Problem je u toliko složeniji i teže ga je rješavati obzirom da se kroz redovno školovanje ne pripremaju kadrovi za rad u Arhivu, već se to mora činiti nakon završetka fakulteta kroz praksu, doškolovavanje, usavršavanje i slično. Arhivistika kod nas ispunjava sve potrebne kriterijume da se može izučavati kao samostalna naučna disciplina na univerzitetima. Arhivistiku kao zasebnu nauku izdvajaju sve savremene enciklopedije, a postoje i specijalni udžbenici arhivistike napisani za studente ove mlade nauke, naglašava direktor Državnog arhiva Crne Gore. Takođe, dodaje, izražena je i potreba zaštite i prebacivanja dokumenata u digitalni oblik, kao i zaštite drugih oblika arhivske građe.
– Elektronski dokumenti su postali dio modernog života tako da se DACG suočava sa novom vrstom izazova. Sa povećanjem broja elektronskih dokumenata kod nas i u svijetu, nameće se potreba izrade sistema za njihovu zaštitu i čuvanje. Sve to iziskuje velika finansijska sredstva čemu trenutna ekonomska situacija ne ide na ruku. Jedna od prioritetnijih aktivnosti na državnom nivou, jeste i projekat dogradnje centralne zgrade Državnog arhiva na Cetinju, koji bi višestruko doprinio ne samo razvoju arhivske struke, već i razvoju turističkog potencijala Crne Gore i Cetinja. Novoizgrađeni prostor bi osim novih smještajnih kapaciteta za čuvanje arhivske građe, bio opremljen multimedijalnom salom po ugledu na arhive širom Evrope i svijeta. Pored stalnih postavki, multimedijalna sala bi imala i mogućnost digitalne prezentacije arhivske građe, koja bi privukla veliki broj turista zainteresovanih za istoriju Crne Gore i crnogorskog naroda, naročito ako se imaju u vidu benefiti savremene „touch screen” tehnologije, odnosno jednostavna i brza pretraga, lingvistička podrška i dr. Novoizgrađeni prostor bio bi opremljen i savremenom čitaonicom i bibliotekom pogodnom za stvaranje naučno-istraživačkih radova. Stvaranje ovih preduslova, vodilo bi ka povezivanju Državnog arhiva i drugih regionalnih i međunarodnih naučnih centra što bi u krajnjem rezultiralo pojavom i razvojem naučnog turizma, poručuje Tomanović.
M.D. Popović
Potrebne izmjene DUP i UP Istorijsko jezgro Cetinje– Aktivnosti na projektu dogradnje centralne zgrade Državnog arhiva na Cetinju su započete prije više godina, ali se, obzirom na niz nepovoljnih okolnosti, nijesu se odvijale planiranom i željenom dinamikom. Urađena je projektna dokumentacija, ali još nijesu dobijene potrebne saglasnosti, očekujemo izmjenu DUP i UP Istorijsko jezgro, što je neophodan preduslov. Bilo je planirano da radovi počnu 2014. godine ali to nije bilo moguće upravo zbog neslaganja izvođačkog projekta sa DUP i UP istorijsko jezgro pa stoga i potrebnih saglasnosti. S obzirom da to još uvijek nije postignuto to ostaje kao problem koji treba da se rješava u narednom periodu. Tadašnji predsjednik Vlade
Milo Đukanović pokazao je veliko interesovanje za ovaj projekat i opredijelio je dio sredstava za početak radova. Zbog neusaglašenog projekta sa DUP i UP Istorijsko jezgro prijestonice Cetinje, nije se otpočelo sa radovima, pojašnjava Tomanović.Izvorište za izučavanje prošlosti naroda– S obzirom na izuzeatn značaj arhiva i arhivske djelatnosti, želim da uputim apel za podizanje svijesti o potrebi kvalitetnije i cjelovite brige o arhivskoj građi kao opštem dobru, koje zbog svog istorijskog, kulturnog i dokumentarnog značaja zavređuje da mu se obezbijedi odgovarajuća zaštita u najširem smislu te riječi. To je potreba i obaveza koje bi trebalo da budemo svjesni i da se nje pridržavamo svi, uvijek i na svakom mjestu. Jedino tako je moguće obezbijediti da arhivsku građu, onu koju smo naslijedili iz ranijeg perioda i onu koja nastaje u ovom vremenu, sačuvamo za ove i buduće generacije, kao svjedočanstvo i nezamjenljivi izvor za praćenje i izučavanje prošlosti našeg naroda, ističe Tomanović.
)){kind=small}
