Poezija posljednji medij koji slobodno govori o zlu

Zakoni opet usvojeni, na potezu krnji Ustavni sud * Zakoni opet usvojeni, na potezu krnji Ustavni sud * Izviđaju Hrapovića zbog duga i vakcina * Protestuju jer iz Vlade ne odgovaraju * Ministri na sve strane traže vakcinu, Radulović pomoć EU * Ne ispituju tvrdnje o paravojnim formacijama * Budžetu prijeti šteta od 60 miliona dolara
ISSN 1800-6299		Izdanje: 21-01-2021

Porudzbenica

Rubrike

Pogledajte

Strip Dana

Riječ Dana

Vukas Radonjić:
Pratimo medije i javne nastupe funkcionera i po službenoj dužnosti reagujemo kada ocijenimo da su u izvještavanjima i nastupima iznijeti ne samo osnovi sumnje, već i indicije da je učinjeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.

Vic Dana :)

U zoološkom vrtu uginuo je slon, pored njega čuvar se rasplakao.
Direktor vrta mu prilazi pa ga tješi: „De, de, nemoj tako, i slonovi na žalost umiru…Tješite se da je ipak, dugo živio, nemojte plakati za njim. Zar ste ga toliko voljeli?”
Čuvar: „Ama, ne plačem ja što je on uginuo, nego što moram da iskopam toliku raku.”

Kaže žena: Ja sam od svog muža napravila milionera.
Upitaše ženu: A šta je bio prije nego ste se vjenčali?
Ona odgovori: Milijarder!

Arhiva

Razno

Follow @Dnevne_DAN

Kultura ONLAJN PROMOVISANA NOVA KNJIGE POEZIJE RADOMIRA ULJAREVIĆA „PEPEO”

Radomir Uljarević Poezija posljednji medij koji slobodno govori o zlu Uljarević se oglašava kao pjesnik koji duboko vjeruje u etičku dimenziju pjesništva, kaže Gojko Božović

Nova knjiga poezije Radomira Uljarevića, „Pepeo” („Kosmos”, Beograd), objavljena pred kraj prošle godine, promovisana je preksinoć onlajn. O knjizi su govorili književnici i kritičari Gojko Božović i prof. dr Saša Radojčić, veče je moderirala Jelena Krsmanović, dok je Uljarević govorio svoje nove pjesme.
Karakter stiha, kao i karakter aktiviranih značenja, odvajaju zbirku „Pepeo” od dosadašnjih Uljarevićevih ostvarenja, ocjenjuje Radojčić. Bitno je istaći, kaže, da je Uljarević pjesnik koji zagovara ideju tragičnog doživljaja svijeta, gdje se čovjek nalazi u okvirima spleta loših izbora i loših ishoda, kojih se ne može osloboditi. Ugrožen je pojedinac, ali i kolektiv kome pripada (srpski narod), naročito od početka Drugog svjetskog rata, što se proteže i u 21. vijeku, pa su tako naglašene teme stradanja i zla, dodaje Radojčić. Tema stradanja Srba i zla naročito dolaze do izražaja u ciklusu „Faksimili”, gdje se Uljarević bavi II svjetskim ratom.
– Uljarević dokumentarnošću dolazi do izuzetno visoke pozicije, i mislim da se teško, kada je u pitanju snaga i izražajnost, mogu pronaći još jači primjeri od ovih njegovih pjesama – kaže Radojčić, ocjenjujući da je Uljarević u pozitivnom značenju angažovan pjesnik.
Božović je potencirao način na koji Uljarević kada govori o zlu, uspijeva da poveže dokumentarnost fakta sa umjetnošću, stihom, pa čak i naracijom, preispitujući pojavnost zla u istoriji i sada. Uljarević je, dodaje, veristički pjesnik, koji ne traži i ne treba distancu, koji nas i sebe u čeonom sudaru suočava sa zlom, sa neposrednom stvarnošću i istorijom.
– To je čitava istorija u kojoj se sa zlom suočavamo u jednom pročišćenom stanju. To je istorija o kojoj se svjedoči bez uzmaka, bez prava na istorijsku distancu, već sa punom istorijskom sviješću da se o istoriji mora svjedočiti i da je poezija posljednji preostali medij u kome se može govoriti nepristrasno i bezinteresno, autenično i oslobođeno – ističe Božović.
Dodaje i da u ovoj zbirci Uljarević kritički utemeljuje sliku istorije, vodeći širok dijalog sa kulturnim, nacionalnim, religijskim, društvenim nasljeđem. Kako naglašava, Uljarević se oglašava kao pjesnik koji duboko vjeruje u etičku dimenziju pjesništva.
– Kada pogledamo sve ove pjesme, onda se suočimo sa činjenicom koju snažno sugeriše sam naziv – „Pepeo”, a to je ono što je konačno, neopozivo, poslije čega nema pravih riječi, nije moguća utjeha – kaže Božović, dodajući da Uljarević pokazuje kako se čovjekova egzistencija najčešće svodi na gomilicu pepela, a da je to ujedno i posljednji vitalizam kome svjedočimo. Ž.J.

Stihom palim svijeću za pokoj duša žrtava
Nakon promocije publika je razgovarala s Uljarevićem, koji je naveo da je htio da skine prašinu zaborava i ravnodušnosti spram istorije.
– Pisati o žrtvama Jasenovca, o žrtvama OZNE poslije Drugog svjetskog rata, o žrtvama bombardovanja, to je kao upaliti svijeću za njihove duše. Osjećao sam dok sam zapisivao te stihove, da sam na nesvakidašnjem poslu, da radim nešto isuviše važno, nešto čemu nisam dorastao, i osjetio sam se kao kad palim svijeću za upokojene – rekao je Uljarević, dodajući „da je to što ja pokušavam da uradim, najmanje što pjesnik može, i što mora da uradi”.
Kritički osvrt na Uljarevićev rad dao je književnik Milutin Mićović.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING