U galeriji Polimskog muzeja u Beranama, uz poštovanje epidemioloških mjera, promovisana je knjiga „Ne damo svetinje” karikaturiste Gorana Šćekića. Izdavač knjige Radomir Uljarević je rekao ovom prilikom da Šćekićeve karikature svjedoče da je njihov autor u poslednjih tridesetak godina bezumlja i totalitarizma narodu vraćao osmijeh na lice, čime se, kako je naveo, i narod vraćao veoma važnim stvarima.
– Šćekić njeguje društveno angažovanu karikaturu, čiji protagonist, iako često nije prikazan, stoji iza svake tačkice na tim slikama. Vrhunac te karikaturske umjetnosti je trenutak kad nema ni riječ komentara. A jezik Šćekićeve karikatire je sažet i po prirodi je tog žanra, ali je zato više nego efektan. Iskošena slika svijeta na ovim karikaturama, zapravo, ilistuje koliko je iskošeno ono što se prikazuje. Njegovi sadržaji nijesu cinični, ili su to samo onda kad je to neophodno - naglasio je Uljarević.
U svom obraćanju pjesnikinja Milica Bakrač je konstatovala da je Goran Šćekić svojim karikaturama dokazao da je Radoje Domanović našeg doba.
- Svaka od Šćekićevih karikatura govori više od riječi, kazuje nam gdje smo i kako nam je. Od karikaturista i satiričara gotovo da nema boljih stvaralaca. Satiričari su najhrabriji i najrealniji svjedoci svakog vremena. Ranije sam rekla, a i sada ponavljam, da je Goran Šćekić Radoje Domanović našeg doba. Jedina razlika između njega i našeg književnog velikana je u korišćenju različitih sredstava za predstavljanje aktuelne zbilje. Domanović se služi snagom rečenice, uopšte prozne cjeline, dok je Goranovo polje crtež. Taj crtež je žaoka, poenta, pouka, često saučestvovanje sa narodom, sa nevoljama koje su nas zadesile. Goran to čini kroz jedan fini humor, uz očuvanje našeg duha i dostojanstva - navela je Bakrač.
Književnik Milutin Mićović je naglasio da Šćekićeva knjiga ukazuje kako je jedan umjetnik davao kreativni otpor onom nakaradnom što je vlast u tom trenutku nudila narodu u Crnoj Gori.
– Nema ništa ni ljepše ni prirodnije u životu, nego se suprotstaviti tiraninu, ili onome ko nas primorava na laž i nagovara nas da ne budemo slobodni ljudi, nego poslušnici i duhovno roblje. Ja sam nekako bio saputnik sa Goranom Šćekić u dnevnim novinama „Dan”, gdje je mogla da se iskaže ta slobodna i kreativna riječ. Taj list je omogućio svima da kažu šta imaju, ili, bolje rečeno, šta smiju i umiju. Šćekić je u tom listu slikom i riječju bio svjedok jedne borbe u Crnoj Gori koja je zadivila svijet. On je nosilac jednog narodnog karaktera, narodne duševnosti i slobode. On je imao osjećanja za tu iskru koja se ne smije ugasiti, jer ako se ona ugasi čovjek prestaje da bude čovjek – kazao je Mićović.
Govoreči o Šćekićevom stvaralaštvu književnik i novinar Darko Jovović je naglasio da se u njegovu knjigu „Ne damo svetinje“ slila velika duhovna i umjetnička energija i moć čovjeka koji je rame uz rame stao, sa ostalim ovovremenim slobodomislećim ljudima, u odbranu onoga najsvetijeg što nam Gospod Bog i naši preci ostaviše u amanet.
- Uočio sam, na prvi pogled, reklo bi se, jednostavne, a tako duboke linije i crte koje oblikujući upečatljivu ironičnu sliku stavljaju do znanja da su svi oni koji krenu na krst u kom stanuje vjerujući čovjek spreman da se moli, osuđeni na poraz i ismevanje i od Boga i od ljudi - naveo je Jovović
Autor je na kraju programa zahvalio svima koji su podržali njegov dosadašnji umjetnički rad. D.J.

---

Karikaturama otvorio oči narodu
Tokom promocije pročitana je poruka vladike Joanikija koji je bio spriječen da prisustvuje ovom događaju.
- Karikatura je kao jedna riječ, puna smisla i značenja, kroz malo saopšti se mnogo. U vremenima kada smo branili svoje svetinje kada su litije podigle i objedinile naš narod, Goran je svojim karikaturama otvorio oči narodu, da vidi kako se odnarođena i osiona vlast urušava sama od sebe. Zato je Goran zaslužio veliku blagodarnost od cijelog vjerujućeg naroda – poručio je vladika Joanikije.
Spriječena da prisustvuje promociji Šćekićeve knjige poruku je poslala i ministarka kulture Vesna Bratić u kojoj kaže da cijeni rad karikaturiste i kolumniste Gorana Šćekića i njegov doprinos u odbrani demokratskih principa i zakona.