Bjelopavlići ne priznaju i smatraju ništavnom deklaraciju Skupštine Crne Gore o poništenju odluka Podgoričke skupštine, od 29. novembra, poručio je Milorad Kadić, predsjednik Matice srpske u Danilovgradu, na akademiji priređenoj u subotu povodom ujedinjenja Crne Gore i Srbije 1918. godine. Više od dvije stotine ljudi još jednom je izrazilo privrženost zajedništvu i bratskoj slozi sa Srbima ma gdje oni živjeli.
Sa akademije je poručeno i da će sačuvati predanje na slavne pretke koji su svoje živote dali za vjekovni srpski san da Srbi žive u jednoj državi.
– Bjelopavlići i poštovaoci Bjelopavlića, ma gdje bili, privrženi su zajedništvu i bratskoj slozi sa Srbijom, Republikom Srpskom, i vaskolikim Srpstvom. Mi se protivimo svakom narušavanju bratskih odnosa, a posebno štetnom djelovanju aktuelne crnogorske vlasti. I na ovom mjestu, kao i na svakom drugom, potvrđujemo i svoju odanost pravoslavnoj vjeri i Mitropoliji crnogorsko-primorskoj. Trudićemo se i činiti sve da sačuvamo uspomene na naše slavne pretke i naše učitelje koji su prvi 1916. godine ustali u odbranu slobode i naše ćirilice. Nećamo zaboraviti ni učesnike Podgoričke skupštine iz Bjelopavlića, jer se radilo o ljudima sa velikim ugledom i poštovanjem u narodu i zahvalni smo im za njihova uzvišena djela. Kao njihovi potomci odbacujemo sve neutemeljene i neumjerene, a posebno one uvredljive politikantske presude i atak na naše pretke zbog toga što su kao slobodni ljudi i slobodnom voljom prije jednog vijeka donijeli odluku o ujedinjenju sa braćom na Podgoričkoj skupštini, koja je poslije prerasla u državu Srba, Hrvata i Slovenaca – poručio je Kadić.
O tome kako je prihvaćeno ujedinjenje u Bjelopavlićima govorili su akademik Zoran Lakić, prof. dr Željko Vujadinović, Pero Radonjić i Srđa Pavićević.
Akademik Lakić smatra da su narodni polet koji je tada vladao u Bjelopavlićima najbolje izrazili pjesnici koji su pjevali o tom događaju. Lakić smatra da je ujedinjenje sa Srbijom bila posljedica ogromne narodne energije za život u jednoj državi sa ostalim Srbima.
– Srbijanska vojska je dočekana kao oslobodilačka u svim krajevima Bjelopavlića. Ona je i oslobodila ovaj prostor, kao i cijelu Crnu Goru, izuzev nekih mjesta koja su odlobodili komiti. Oni su pružili otpor i borili se sa austrougarskim okupatorom, a nakon oslobođenja oni više ne postoje. Oni koji su kasnije podigli Božićnu pobunu bili su odmetnici od nove vlasti i nove države. Danas neki istoričari i političari žele da komite proglase i borcima protiv oslobodilačke srbijanske vojske, a to nije tačno – rekao je akademik Lakić.
Pero Radonjić je govorio o učešću Bjelopavlića u Prvom svjetskom ratu, ali i u komitskom pokretu, posebno o dočeku srbijanske vojske u Danilovgradu.
– Tada je na ulazu u grad podignut slavoluk po uzoru na Trijumfalnu kapiju, a tadašnja štampa i ostale publikacije, svjedoče o velikom narodnom oduševljenju. To i ne čudi, jer su Bjelopavlići uvijek sanjali da se ujedine sa Crnom Gorom, ali i ostalim srpskim zemljama – pojasnio je Radonjić.
Srđa Pavićević je naglasio da je ideja ujedinjenja uvijek bila superiorna nad procesima razgradnje i usitinjavanja država. Zbog toga on očekuje da i u novim okolnostima ta ideja dobije novi smisao.
U akademiji su učestvovali i narodni guslari, kao i mladi recitatori koji su govorili kosovske i druge srpske pjesme.
Proslava ujedinjena održana je u Parohijskom domu u Spužu. Kako su saopštili predstavnici Matice srpske iz Danilovgrada, lokalna vlast nije htjela da im odobri da proslavu organizuju u nekoj od gradskih sala u varoši kraj Zete. R.K.

---

Za nove nacije stvaraju vještačku tradiciju
O Prvom svjetskom ratu i šta je on značio za čitavu planetu, a ne samo za Balkan i Crnu Goru, govorio je prof. dr Željko Vujadinović. On je istakao da je taj događaj imao veliki istorijski i planetarni značaj i da su njegove posljedice usmjerile i kasnije svjetske događaje koji su uslijedili.
– Ratni cilj Srbije bio je ujedinjenje sa porobljenom braćom i Srbija se toga pridržavala. Njena, politička i vojna elita razmišljala je o tome kako da se stvori nova država, a jedan od predloga je bio da prvo Srbi odrede šta je njihovo, pa da se potom ujedinjuju sa ostalima. Međutim, Nikola Pašić je znao da zapadne granice Srba nije tako lako odrediti i da je zato trebalo preseljavati stanovništvo, što je on smatrao zločinom, pa se od toga plana odustalo. Ono što se danas događa u Crnoj Gori povodom proslava ujedinjenja dio je samo šireg procesa stvaranja novih nacija i to ne onakvih kakve su do sada stvarane. Danas se za nove nacije stvara vještačka tradicija i ona postaje fluidna kategorija i može se stvarati u zavisnosti od političke moći. Tako nešto na djelu je i u Crnoj Gori – primijetio je prof. dr Vujadinović.