Zasluženu pažnju i neskrivene simpatije ovih dana u Igalu i Herceg Novom uživala je grupa polaznika prve Ljetnje škole srpskog jezika koju je od 10. do 30. avgusta organizovala Matica srpska - Društvo članova u Crnoj Gori. Polaznici škole Ekatarina Titova, Aleks Bajkov, Aleksandar Izotov, Svjetlana Sergejevna iz Rusije, Džeri Cai (Tajvan), Danijela Majer, Danai i Tatjana Grdinić (Njemačka), Lui Kloda (Francuska), Slobodanka i Sava Vlajković, Mara Dragin (SAD) i Martina Maetzleci (Austrija), došli su u Herceg Novi, u podneblje gdje se naiskrenije mogu osjetiti ljepota i bogatstvo srpskog jezika. Stigli su u školu da uče i da usavršavaju znanje iz srpskog jezika, a na kraju dobili su i sertifikate.
– Ideja o školi je odavno postojala, ali su se tek ove godine stvorili uslovi za realizaciju ovog veoma značajnog projekta, pogotovu u današnjem vremenu koje nije naklonjeno srpskom jeziku i srpskoj kulturi. Mi iz Matice srpske - Društva članova u Crnoj Gori ponosni smo što smo ove godine uspjeli da organizujemo Ljetnju školu srpskog jezika u Crnoj Gori. Malo koja ljetnja škola se može pohvaliti ovako raznovrsnim sadržajima. Za tri nedjelje rada profesori Univerziteta Crne Gore, eminetni stručnjaci iz oblasti filologije, istorije, filosofije, teologije, kinematografije, biologije mora i istorije uspjeli su da predstave ono najvažnije što Crna Gora i ovaj kraj imaju. Pošto je ova ljetnja škola počela sa radom u godini kada se obilježava 800 godišnjica samostalnosti SPC, jedan dio sadržaja je bio posvećen našim svetinjama, crkvama – kazala je u ime organizacionog odbora dr Vesna Vukićević.
Polaznici su stigli sa univerziteta sa Tajvana, Moskve, Sankt Peteburga, Francuske, Njemačke, Austrije i SAD. Učesnici su imali različite nivoe poznavanja srpskog jezika, kazala je predsjednica Matice srpske u Crnoj Gori prof. dr Jelica Stojanović, koja je održala nekoliko predavanja. Ističući kvalitet nastave koju su držali dr Vesna Vukićević, mr Milorad Durutović, mr Radoje Femić i mr Jelena Gazdić, ona je naglasila i izuzetna predavanja naših univerzitetskih profesora, vrsnih intelektualaca prof. dr Draga Perovića, prof. dr Drage Bojović, docenta dr Gorana Radonjića, dr Vasilja Jovovića, sveštenika mr Slobodana Jokića, mr Stevana Đurđevića, dr Vesne Mačić, Gorana Komara i pjesnikinje Vesne Radović.
– Uspjeli smo da sakupimo polaznike sa tri kontinenta i velikog broja zemalja. Prva ciljna grupa su nam bili studenti koji studiraju slavistiku i srpski jezik. Druga ciljna grupa su nam bili Srbi koji žive u inostranstvu, koji studiraju druge fakultete ali žele da nauče jezik svojih predaka. I ovog puta i oni sami su se uvjerili da je srpski istorijski i jezik ovih prostora. Nauka je jedno a ono drugo što se kod nas dešava stvar je politike. Oni su shvatili da srpski jezik opredjeljuje biće ovog naroda..Herceg Novi nijesmo slučajno odabrali, a to je zato što je Herceg Novi veliki čuvar srpske istorije i srpskog jezika. Predsjednik opštine Stevan Katić za nas je organizovao prijem.Treba reći da je ovaj naš pojekat pomognut i iz Republike Srbije. Važno je da je sve simbolično spojeno i što je moguće bilo spojiti a to je ono što čini naše zajedništvo. Herceg Novi se pokazao kao dobar domaćin. Iskustva polaznika i nas organizatora su odlična - kazala je Jelica Stojanović.
– Svi učesnici bili su zadovoljni, i predavanjima, ali i Crnom Gorom i našim mentalitetom. Gotovo su svi rekli da bi ponovo da posjete Crnu Goru. Smatramo da smo postigli uspjeh i ostvarili postavljene ciljeve. Može se očekivati da će Ljetnja škola postati tradicija – kazala je za „Dan” Jelena Gazdić.
– Sve ovo planiramo i naredne godine sa ciljem da ova škola postane tradicija – kazala je ona i napomenula da je veliku pomoć pružila i Opština Herceg Novi, čijom zaslugom su polaznici i predavači krstarili Bokom.
O projektu Ljetnje škole srpskog jezika govorio je za za „Dan” dr Drago Perović. On je kazao da je ovo bilo veoma zanimljivo iskustvo.
– Stigla je grupa mlađih ljudi koji vole srpski jezik i kulturu. Mene, a smatram i sve nas, iznenadilo je njihovo interesovanje za naš jezik. Učili su oni od nas, ali i mi od njih. Vjerujem da je ovo dobra duhovna spona između nas i srpske dijaspore, kao i svih zainteresovanih za srpski jezik, kulturu i istoriju – kazao je on.
Polaznici su obišli Trebinje, gdje su obilježili Preobraženje – slavu ovog grada pod Leotarom. Takođe, obišli su i Manastir Ostrog i Cetinjski manastir.
Slobodanka Vlajković dijete naših iseljenika čiji su roditelji iz Srbije stigli do Bostona, rekla nam je da nosi kući divna iskustva.
– Divan je ovaj đerdan, prije svega duhovnih uspomena. Ovdje sam dosta naučila o našem jeziku. Divila sam se prirodi ovog kraja. Divna je i hrana. Poseban utisak na mene su ostavile posjete Manastiru Ostrogu i boravak na Cetinju i Trebinju. Vidjela sam Dučićevu Gračanicu i shvatila koliko Bokelji i Hercegovci vole pravoslavlje i drže se svojih srpskih korijena. Moj brat Sava i ja ćemo više raditi da se ove naše veze prodube i postanu još čvršće. Žao mi je što zbog drugih planova vjerovatno iduće godine neću doći, ali na jačanju veza sigurno ću i dalje raditi – poručila je Slobodanka.
Kolega „iz klupe” Džeri Cai nam je rekao da ga je hrana oduševila, a ljepotu naših djevojka dugo će pamtiti. Kaže, srpski jezik je vrlo težak, a posebno padeži.
– Biću prijatelj ovih ljudi i vašeg naroda i širiću lijepu priču o ovom gradu i vašem narodu. Trudiću se da još koji put i to sa što većom grupom ljudi stignem u ovu vašu lijepu zemlju – poručio je on. Z. Šakotić

---

Dragocjeno znanje i divno sjećanje
– Moja profesorica mi je preporučila ovu ljetnju školu. Čuo sam dosta novih stvari i pomoći će mi u učenju i studiranju srpskog jezika na francuskom univerzitetu – kazao je Lui Kloda.
– Bio je ovo koristan boravak. Naučila sam dosta, a u najljepšem sjećanju će mi ostati izleti u Trebinju, Perastu i Kotoru. Studiram srpski jezik na „Lomonosovu“. Intersantna su bila predavanja iz istorije grada i obradovao me je podatak da su čvrste veze ovog grada sa Rusijom – kazala je Ekatarina Titova.
– Bilo je dosta lekcija i razgovora. Trudila sam se da slušam pažljivo i da naučim što više, i u Austriju ponesem novo znanje. Nosim lijepe uspomene. Dragocjeno je ono što sam ovdje otkrila – poručila je Martina Maetzal.



” Ova akcija je nastavak borbe koja simbolizuje svetao duh srpskog naroda u Croj Gori. Polaznici su shvatili da srpski jezik opredeljuje biće ovog naroda, kazala je prof. dr Stojanović