Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Godišnje hiljadu abortusa zbog pola * DPS za mjesec dana izgubio skoro tri odsto podrške * Kinezima i podizvođačima 225 miliona subvencija * Zbog ubistava djece i trudnica 10 postupaka * Krivokapić prihvatio zahtjeve Albanske liste * Džo Bajden grabi ka pobjedi, preotima „Trampove države“ * Optužnice protiv Tačija i Veseljija ostaju povjerljive
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 24-10-2020

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Gordana Radojević, direktorica Monstata:
O nacrtu zakona o popisu stanovništva, koji će biti obavljen do kraja godine, konačnu odluku donijeće Skupština Crne Gore.

Vic Dana :)

Ona gleda kulinarsku emisiju na televiziji. Muž joj kaže:
- Pa što gledaš emisije o kuhanju kada ne znaš kuvati?
- Pa i ti gledaš filmove za odrasle.


- Mama, mama, da li limun ima kljun?
- Nema sine.
- A joj, znači da sam iscijedio kanarinca.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Pazarni dan U POSJETI MIRJAČIĆIMA IZ NIKŠIĆA, KOJI PROIVODE ZDRAVU HRANU
Drijen domaći brend
Dragica Mirjačić osmislila 13 proizvoda od drenjina - Foto: M.D.P. Drijen domaći brend U Ozrinićima uz pomoć Ministarstva poljoprivrede, podigli pogon za preradu drenjina sa prostorijom za degustaciju U Brčnom, udaljenom oko šest kilometara od Ozrinića, imaju drijenove stare preko 300 godina, a drijenjak, zajedno sa novim sadnicama broji preko 300 stabala
Kada je prije 14 godina bračni par Slobodan i Dragica Mirjačić iz Nikšića, u namjeri da oživi zaboravljenu tradiciju sakupljanja zdravih plodova, krenuo u avanturu organizovanja manifestacije „Dani drenjina“, nije ni slutio da će danas ona prerasti u ozbiljan posao, a da drijen poprima značaj domaćeg brenda. Nakon što su osnovali NVO „Dani drenjina” i 14 godina istrajno organizovali istoimenu manifestaciju, Dragica i Slobo su prije par godina osnovali i firmu „Cornelian” (engl. drijen), te u Ozrinićima uz pomoć Ministarstva poljoprivrede, podigli pogon za preradu drenjina sa prostorijom za degustaciju na spratu. U rodnom selu Brčnom, udaljenom oko šest kilometara, imaju drijenove stare preko 300 godina, a drijenjak, zajedno sa novozasađenim sadnicama broji preko 300 stabala. Upornošću, ljubavlju i novim idejama revalorizovali su „bakine recepte” i plasirali ih na novi način, čime su motivisali i brojne druge uzgajivače drenjina da se posvete ovom zdravom voću.

– U početku su donosioci odluka sa podsmjehom gledali tu priču o promociji drenjina, a evo danas smo svjedoci da se posao uspješno razvija. Ima tu rizika, organizacije, od sajma do sajma, iznosi, donosi, unosi, naplati-ne naplati, ambalaža, stotinu čuda, procedura, ali na kraju se ipak dođe do uspjeha i do nekog nivoa kad se mogu koristiti mjere podrške kroz Ministarstvo poljoprivrede, Evropsku uniju, ali to je jedan put koji je stvarno za čestitku i za primjer, kaže Ratko Bataković iz Mreže za ruralni razvoj Crne Gore, koji je zajedno sa grupom žena iz Boke kotorske, u sklopu Međunarodnog dana žena na selu, imao priliku da degustira proizvode gostoljubivih domaćina firme „Cornelian“.

– Drago mi je što smo vratili drenjinu, bila je baš zaboravljena, napuštena, niko ih nije sakupljao, nekako smo je promovisali na pravi način, ne samo kroz proizvode, nego i za sadnice. Iako se ne bavimo uzgojem sadnica, širom Crne Gore zovu nas ljudi da posade drenjinu, traže recepte, kaže Dragica Mirjačić u razgovoru za „Dan“ i dodaje da je ova godina bila sušna, ali su ipak ubrali oko tri tone drenjina. Od njih su po standardima HASAP sistema i HASAP na HASAP, proizveli 13 sertifikovanih proizvoda i to isključivo od sirovih drenjina, skoro bez termičke obrade. Jedan od specijaliteta su i marinirane drenjine (malo sirovije, preliju se sa malo soli i vode, kao masline).

– Epidemiološka situacija je učinila da je prodaja manja, ali, dešava se po nešto. Naš džem, sirup, sirup bez šećera, bistri sok, likeri, rakije, našli su put do ljubitelja zdrave hrane. Osim toga, na porodičnom gazdinstvu radim i sokove, sirupe od koprive, nane, zove, džemove od bundeve, divlje jabuke, toga nema na tržištu. Ponosna sam što smo ovo napravili, uvijek mogu doprinijeti kućnom budžetu. Mladima preporučujem da planiraju svoj život, da se vraćaju zdravim stilovima života, da rade i žive od svoga rada, kaže Dragica i ističe da im stručnu podršku pružaju inžinjeri voćarstva sa Biotehničkog instituta, vezano za uzgoj stabala, a što se tiče proizvodnje, imaju svog tehnologa. Dolazilo im je petoro mladih ljudi, koji su pisali diplomske radove na temu drenjine, a ona im je svesrdno izašla u susret. Dragica je završila Srednju ekonomsku školu, radila u računovodstvu Radio-televizije Nikšić, i poslije 25 godina napustila je taj posao i počela da se bavi proizvodnjom i preradom drenjina. Najprije su iz Novog Sada nabavili 60-ak sadnica, koje se nisu adaptirale na klimu iu tlo, dosta se osušilo, neke su počupali, od njih je ostalo samo dvije. Poslije su, kaže Dragica, presađivali samonikle drenjine iz šume.

Proizvodi Mirjačića su na Novosadskom sajmu dobili Specijalnu nagradu, sa drenjinom su se predstavili u Dubrovniku, Drvaru, Austriji. Može se reći da je drijen postao nikšićki, crnogorski brend, ali nezvanično, bez papirologije. Proizvodi su dobili licencu od Biološkog instituta, Poljoprivrednog fakulteta, ali treba tu da se još radi, da naprave klaster, da nastupaju kao organizacija združenih uzgajivača, da povećaju proizvodnju i da izvoze domaću drenjinu.

– Iako imamo finansijsku podršku Turističke organoizacije i Ministarstva poljoprivrede, nijesam zadovoljan njihovim angažmanom u plasmanu naših proizvoda. Sve državne institucije održavaju sjednice, a jedino Privredna komora povremeno uzme sokova od drenjina za takve prilike. Potrebno je da se više vodi računa o domaćim poljoprivrednicima, ne možemo da se nametnemo u svojoj sredini, u Crnoj Gori, jer se sa strane uvoze proizvodi, sokovi. Bila je naša drenjina u Nirnbergu, na najvećem evropskom sajmu poljoprivrede, prilazili su neki trgovci koji imaju po 500 prodajnih objekata, nudili su nam ugovor na potpis,uz uslov da im obezbijedimo pet tona proizvoda, koje mi sada nemamo, kaže prof. Slobodan Mirjačić i dodaje da na sajmovima zadnjih godina učestvuje 36 domaćinstava, interesuju se za drijen, te je nabavio hladnjaču od 40 tona, jer planira da od ove godine otkupljuje plodove. Da bi sačuvali organski sastav, moraju otkupljivati samo sa područja koje je udaljeno najmanje deset kilometara od zagađivača.

Manifestacija „Dani drenjine“, koja ove godine nije organizovana zbog epidemioloških (ne)prilika, krenula je prije 14 godina sa četiri domaćice, da bi zadnjih godina okupila po 35 proizvođača sa prostora opštine Nikšić, čak i iz Bijeloga Polja, Kolašina, Plužina. Nekoliko godina dolazili su im kolege iz Drvara, a saradnju su razvili i sa onima iz Rijeke (Drenove) i Austrije. Planiraju da razviju ovu djelatnost i manifestaciju na međunarodnom nivou,

M.D.Popović


Domaća je „vrh”
– Kad sam počeo prije 14 godina, nigdje sadnice nije bilo u Crnoj Gori da se kupi. Ima jedan čovjek iz Šavnika, on te sadnice proizvodi od koštice. Možete saditi drijen kad god hoćete, od avgusta do marta, samo u rastresitu zemlju stavite nekoliko špica, na proljeće izaberete jače stabljike,ostale počupate. Doktor nauka Jaćimović iz Bijelog Polja, radi na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici, doktorirao je na drenjini i ima oko 50 sorti drenjina. On iz svakoga kraja,gdje god ide i gdje god zna, donosi sadnice, drijena, sadi i kalemi. U Ukrajini imaju hibridne koje su kao manja šljiva, ali vjerujem da se tu gubi kvalitet. Ove autohtone drenjine su „vrh“. Kad ostare, stabla drenjine liče na stablo masline, objasnio nam je Mirjačić.


Od korijena do košpice zdravo
– Drenjina je i lijek i hrana, poznata je četiri hiljadnje godina prije nove ere, u Kini, Južnoj Koreji, gdje imaju martovsku manifestaciju „Pozdrav žutom cvijetu“. Faraoni su u Egiptu drenjinu zvali „božanskim voćem“, u Grčkoj je drenjina bila zaštitni znak Krona, boga polja, žita i proljeća, dok su Romul i Rem najprije pobili drijenov štap u jedan od brijegova, kako bi označili mjesto izgradnje Rima.. U Austriji, gdje smo bili, od drenjina proizvode prelive za jela, mesa, prave čokolade, supe, a u Argenitini pravi se čak i kafa od košpica. Već dugo vremena Rusi iz košpice vade ulje koje je antikancerogeno. Od drenjine i korijen i list, i stablo i plod, i košpica, sve je zdravo, sve se koristi, kaže prof. Mirjačić.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"