Porudzbenica
|
Riječ
Dana |
Oliver Varhelji, komesar za proširenje EU:
Za ulazak u Eropsku uniju ključ je borba protiv korupcije.
|
| Vic
Dana :) |
Dolazi Perica kući sa utakmice i sav veseo viče:
- Jupiii, tata dao sam dva gola!!
- Bravo sine a koji je bio konačni rezultat???
- 1:1
Gleda gatara liku u dlan.
- Do 35. godine neće imaš para i će se mučiš.
- A posle?
- A posle će se navikneš!
|
|
|
|
|
Pazarni dan
ROGAČ, „HLJEB SVETOG JOVANA“
Samoniklo stablo rogača na obali kod Veriga, Boka - Foto: M.D.P.
Sjeme preliti vrućom vodom
Stručnjaci preporučuju da se sjeme drvenaste zimzelene dugovječne biljke rogač (Ceratonia siliqua L.) prije sadnje tretira vrućom vodom, te da se ostavi natopljeno u vodi nekoliko dana. Očekuje se da sjeme isklija nakon 12 do 37 dana, ali, generalno, ova biljka ima slab procenat klijanja. Proklijalo sjeme sadi se u jamice duboke 2.5 do 5 cm. Budući da se radi o kulturi čije stablo može dostići visinu od 10 metara i više, preporučuje se razmak 10 metara između stabala, kao i međuredni razmak 7 metra, prema čemu se dobija sklop od 110 stabala po hektaru. Preporuka je da se sadnja obavi pri temperaturi zemljišta od 22 do 26 °C. Ova mediteranska vrsta zahtijeva osunčana mjesta, sa dugim periodom insolacije, a iz tog razloga listovi su joj zeleni, okrugli i odebljali. Osjetljiv je na niske temperature, a kada dostignu -8 °C mogu oštetiti stablo i uništiti plodove.
Rogač spada u porodicu mahunarki (Leguminosae) i od davnina je bio važna namirnica u ishrani stanovništva. Samljeveni plodovi rogača danas se dodaju u razne čajeve protiv kašlja i za zaustavljanje proliva, ali i u preparate za mršavljenje, „energetske“ pločice, a odlični su i kao zamjena čokolade i kafe. U primorskim mjestima tradicionalno se ptrave razne poslastice od mljevenog rogača. U prošlosti su se sjemenke rogača upotrebljavale kao mjera za težinu zlata, a nazivaju ga još i „Hljeb Sv. Jovana“ zbog vjerovanja da se njime hranio Sv. Jovan Krstitelj. Potiče iz Sirije i Istočnog Mediterana, a na naziv rogač uticao je oblik mahune - poput roga. U Hrvatskoj na ostrvu Šolta postoji mjesto koje se zove Rogač, gdje ova vrsta ima pseban treman u uzgoju. U Boki kotorskoj takođe mogu da se nađu primjerci razgranatih stabala sa širokom deblom, a rogač na obali Donje Lastve kod Tivta zaštićen je kao prirodna kulturna baština. M.D.P.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
Uslovi korišćenja
Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama.
Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.
MARKETING
loading...
|
Karikatura DAN-a
Pogledaj sve karikature >>>
|
Kraj jedne epohe
Daka Davidović osniva partiju 
DPS i SD jednoglasno za Milutina Simovića 
ASK postupala selektivno 
)){kind=small}
