Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Milo obećao da će potpisati zakone, ali ne i da neće završiti na Ustavnom sudu * Milo obećao da će potpisati zakone, ali ne i da neće završiti na Ustavnom sudu * Niko nam neće određivati kadrove * Prijetili kidanjem prstiju makazama od loze * Dok su bili opozicija obavezali se da vrate naknade * Fali oprema za novi soj virusa, maske i poslije vakcinacije * Smijenom direktor dobija 72 hiljade eura otpremnine
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 16-01-2021

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Blagota Mitrić, profesor prava:
– Najracionalnije bi bilo da Skupština stavi van pravne snage cijeli zakon o predsjedniku, i to po hitnom postupku.

Vic Dana :)

Stiže muž kući s posla, a mlada ženica ga s vrata pita: - Ljubavi, pogodi šta je za ručak? - Ma ajde, bre, ženo, pa ja ne mogu da pogodim šta je za ručak ni kad je u tanjiru.


Pitali Piroćanca kako je moguće da tako loše zna gramatiku srpskog jezika, a on odgovori:
- E, b'ate, da je Vuk Karadžić rođen u Pirot, ja bi vi bio lektor na Er-Te-Es!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Pazarni dan SAVJET STRUČNJAKA O ZAŠTITI KOŠTIČAVIH VOĆKI OD BOLESTI
Monilioza dovodi do mrke truleži plodova
Nedeljko LATINOVIĆ Monilioza dovodi do mrke truleži plodova Prilikom podizanja zasada redove treba postavljati u pravcu duvanja dominantnih vjetrova radi boljeg provjetravanja zasada, zatim prilikom rezidbe proređivati krošnju stabla da bi se lakše odvijala aeracija. Veoma bitna mjera je i uklanjanje mumificiranih plodova sa stabla
-PIŠE: Prof. dr Nedeljko LATINOVIĆ

Jedno od najznačajnijih oboljenja koje se javlja na koštičavim voćkama je monilioza. Prouzrokuju ga gljive iz roda Monilinia i tu spadaju Monilinia laxa, Monilinia fructigena i Monilinia fructicola. Prve dvije vrste su odavno prisutne u Crnoj Gori, dok je M. fructicola utvrđena prvi put 2016. godine na nektarini u okolini Podgorice. Najčešći uzročnik monilioze na koštičavim voćnim vrstama je M. laxa koja se javlja na šljivi, trešnji, višnji, breskvi, nektarini, kajsiji, dovodeći do sušenja cvjetova, grančica i mrke truleži plodova.
Cvjetovi mogu biti inficirani u fazi punog cvjetanja, naročito tokom kišnog vremena. Cvjetovi se suše, dobijaju mrkosivu boju i često ostaju slijepljeni za grančicu, što omogućava da gljiva preko cvjetne drške prodre i u grančice. Na grančicama se javljaju ulegnute, nekrotične pjege sa smolotočinom, a mogu nastati i rak-rane. Listovi venu i suše se. Na plodovima se stvaraju mrke kružne pjege koje vremenom dovode do truljenja cijelog ploda. Unutar pjega se stvaraju sivkaste gomilice vidljive golim okom koje su u stvari reproduktivni organi gljive – sporodohije sa konidioforama i konidijama. Zaraženi plodovi se potom u potpunosti osuše i mumificiraju, bez obzira da li su otpali na zemlju ili ostali na stablu i predstavljaju izvor zaraze za narednu godinu.
U cilju suzubijanja prouzrokovača ovog oboljenja neophodno je kombinovati agrotehničke i hemijske mjere zaštite. Prilikom podizanja zasada redove treba postavljati u pravcu duvanja dominantnih vjetrova radi boljeg provjetravanja zasada, zatim prilikom rezidbe proređivati krošnju stabla da bi se lakše odvijala aeracija. Veoma bitna mjera je i uklanjanje mumificiranih plodova sa stabla, a takođe i plodova koji su otpali i nalaze se na zemljištu. Njihovim uklanjanjem se smanjuje infekcioni potencijal gljive u zasadu. Takođe, neophodno je i orezivati zaražene grane i grančice, iznositi ih iz zasada i spaljivati. Zaštita plodova od insekata i drugih povreda smanjuje mogućnost pojave ovog oboljenja.
Hemijske mjere zaštite se sprovode primjenom fungicida od faze cvjetanja pa do pred berbu (uz poštovanje karence). U periodu cvjetanja tertiranja se obavljaju na početku cvjetanja i u fazi opadanja kruničnih listića, a naredna tretiranja u periodu dozrevanja plodova (uz poštovanje karence). Za ovu namjenu koriste se fungicidi sa sljedećim aktivnim materijama: miklobutanil, difenokonazol + izopirazam, fluopiram + tebukonazol, difenokonazol, fenbukonazol, fenheksamid, ciprodinil + fludioksonil, fenpirazamin, boskalid + piraklostrobin.
(autor teksta je
profesor Biotehničkog fakulteta UCG)

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"