Menadžment Uprave za nekretnine i Ministarstvo finansija narednih dana odlučiće u koji će pojedinačni dio popisnog lista unositi podatke o bespravnim objektima. Popisni list ima četiri pojedinačna dijela - A list, B list, V list i G list. Nedoumica je, kako su nam saopštili iz geodetskih organizacija, da li će to biti činjeno u V listu gdje se pišu podaci o zgradama i nosiocima prava svojine, ili u G listu gdje se unose tereti, ograničenja i određena pravna stanja na nepokretnosti. Oni su rekli da to nesaglasje postoji izjmeđu Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i Uprave za nekretnine. Iz Sekretarijata su saopštili da je odluka na Upravi za nekretnine i da nesaglasja nema.
Dragan Kovačević, direktor Uprave za nekretnine Crne Gore, kaže da ukoliko bude donijeta odluka da se upisuju u G listu to znači da će u tom listu biti upisan teret da ne postoji građevinska dozvola za taj objekat. Osim u ovom, objekti se upisuju i u V listu u kojem se upisuje vlasnička struktura. Kovačević navodi da je on zagovornik da svi objekti u prostoru budu upisani kako bi država imala pravu evidenciju.
–Trenutno imamo evidentirano oko 40.000 neformalnih objekata. Upisom u listu V imali bismo pravu evidenciju stanja na terenu, to jeste ažurne podatke. Imali smo neke analize da postoji preko 100.000 bespravnih objekata. Do septembra bi trebalo da upišemo u katastar preko 60.000 neformalnih objekata. Menadžmet Uprave za nekrentine zajedno sa Ministarstvom finansija ovih dana odlučiće o tome da li da se vrši upis u G listu zbog toga što imamo neke presude Upravnog suda. Oni sada smatraju da svi objekti treba da budu upisani u katastar nepokretnosti. To znači da bi u listu V građani bili upisani kako vlasnici, dok bi u listu G bio upisano teret da objekat nema građevinsku dozvolu– navodi Kovačević.
Kovačević navodi da su spremni da posao odrade, da su ekipe mobilne kako bi građanima pomogli da završe posao.
Direktor Uprave za nekretnine osvrnuo se i na navode pojedinih geodetskih organizacija koje su saopštile da ne mogu postupati po zahtjevima građanima jer postoji nesaglasje između Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine i Uprave za nekretnine jer se ne znaju kako će se ti objekti upisivati. Dragan Kovačević navodi da ne postoji nesaglasje te da oni postupaju po zakonu koji uređuje ovu oblast, a to je Zakon o državnom premjeru i katastru nepokretnosti.
–Ja pitam geodetske organizacije zašto njih interesuje kako da li će se objekat knjižiti u listu G ili u listu V. To može da interesuje samo stranke. Za oba lista rade se isti poslovi-geodetske organizacije treba da snime objekat, predaju geodetski elaborat na ovjeru. Upis u katastar je uslov da bi se ušlo u proces legalizacije. Iz katastra se uzimaju geodetski podaci o parceli, zatim podaci o geodetskoj mreži koje se uzimaju iz detaljnih tačaka koje sačinjavaju te parcele. Nakon toga se na terenu snima objekat i pravi elaborat koji se predaje katastru na ovjeru. Kada se elaborat ovjeri onda se on predaje stranki koja je angažovala tu geodetsku organizaciju da izvrši geodetske poslove za njih, i tada stranka to predaje i odlučuje da li će to da se upiše u G ili V listu. Ne znam zašto bi geodetske organizacije interesovalo kako će bespravni objekat biti uknjižen – navodi Kovačević.
Dragan Kovačević dodaje da Uprava za nekretnine daje logističu podršku kada je u pitanju legalizacija bespravnih objekata. On navodi da je njihova obaveza da daju podatke koji su potrebni za legalizaciju objekata, a da nakon toga stranke koje su za taj proces zainteresovane predaju zahtjeve u lokalnu samoupravu.
– Dio posla koji je država, odnosno katastar, radio do 2. juna 2008. godine preuzele su privatne licencirane geodetske organizacije na osnovu zakona. Stranke su se u to vrijeme žalile kako katastri ne rade ažurno, kako uzimaju novac. Međutim, kada su počele da rade te organizacije u startu su građanima određivale ogromne cifre da plate za njihov posao. Na primjer, dolazio nam je čovjek sa Cetinja koji se žalio da mu je geodetska firma tražila 700 eura da snimi objekat. Mi smo mu rekli da sam tim nemamo ništa, nego da su preuzeli taj posao – naveo je Kovačević. N.S.
Koju dokumentaciju izdaju građanima
Rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju neformalnih objekata je devet mjeseci. Dragan Kovačević objašnjava što je njihova obaveza.
–Mi smo se organizovali u smislu da servisiramo građane koji traže podatke i usluge od Uprave za nekretnine, a to je da te objekte upišemo u katastar i izdamo dokumentaciju–vlasnički list, kopiju plana, uvjerenje da li posjeduju ili ne posjeduje još neku nekretninu na teritoriji Crne Gore. To je sve ono što mi treba da damo građanima, a ostalo je sve stvar državnog odnosno lokalnog organa – poručuje Kovačević.