Većina stanovnika baraka u Ulici 4. jula odbila je ponudu Blagote Baće Radovića, vlasnika „Zetagradnje”, da kopezuju kvadrat objekta za kvadrat stana u budućoj zgradi i tako oslobode parcele za gradnju. Parcele su inače, Radovićevo vlasništvo. Radović je to potvrdio juče na javnoj raspravi o nacrtu DUP-a Blok 35-36. Po nacrtu ovog planskog dokumenta te barake biće porušene i na njihovom mjestu ucrtana je zgrada.
–Kada hoćete da eksproprišete zemljište recimo radi proširenja ulica u Tološima, jer se njima jedva saobraća, to nećete uspjeti. U trenutku kada to ponudite vlasniku zemljišta cijena više nije 70 eura po kvadratu, već 700 eura. Ne gledaju na to tako da će im kuća vrijedjeti više zbog te saobraćajnice sa trotoarima i rasvjetom. Isto tako je bilo i prije četiri, pet godina kada je tadašnji gradonačelnik išao i nudio stanarima baraka u Ulici 4. jula kvadrat za kvadrat u novoj zgradi, niko nije prihvatio. Tražili su za kvadrat čak dva kvadrata u novoj zgradi. E tako ljudi rade, a pritom to nije njihova zemlja –rekao je Radović.
Predstavnik Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Zorica Rakčević potvrdila je da će barake biti porušene.
–Te barake planirane su za rušenje, a na tom prostoru će investitor graditi zgradu. Neki od tih ljudi koji žive u barakama imaju papir da su korisnici prostora, a neki nemaju ništa. Onaj ko ima papire dobiće nešto, ko nema- ništa –rekla je Rakčević.
Obrađivač plana Predrag Bulajić kazao je, pozivajući se na konvencije o pravima, da niko neće biti istjeran iz kuće imao ili ne papire.
Više od dva sata vodila se polemika sa stanarima useljene zgrade „Zetagradnje” u Ulici 4. jula o tome da li će novi, planirani stambeni objekat biti na 15 metara od postojećeg, koliko će biti zelenila, parkinga, i da li se mogu otvarati nove ulice za saobraćaj. Stanari su tvrdili, po njihovoj računici da će buduća zgrada biti na samo 15 metara, što su planeri demantovali. Dragana Nedić kaže da ima stan sa južne strane i pita da li je sa 15 metara razdaljine između objekata obezbijeđen stanarski komfor. Nekoliko puta tokom rasprave Marko Martinović, planer, objasnio je da udaljenost od zgrada neće biti 15 metara.
–Najmanje će udaljenost biti 20 metara, a najveća 62 metra. Stalno pominjete udaljenost od 15 metara, a to tako neće biti. Toliko smije biti najmanje, ali kad se dodaju još neki parametri dođete do cifre 20 metara najmanje –kaže Martinović.
Davor Ivanović, stanar, konstatovao je da zgrada ima 450 stanova, a malo parking mjesta.
–Sa južne strane zgrade imamo 240 stanova, a nema nijedno parking mjesto. Tražimo da se sa te strane otvori ulica za saobraćaj i da imamo prostor za parkiranje –kaže Ivanović.
Baća Radović pitao je stanare da li postoji ijedan investitor koji bi gradio zgradu na udaljenosti od 15 metara.
–Ima li ijedna investitor zdravog razuma koji bi gradio na udaljenosti od 15 metara od objekta. Nije to naša dobra volja nego interes. Interes i investitora i budućih vlasnika stana. Ako napravim zgradu na samo 15 metara svjestan sam da takav stan neću moći prodati. Svakom investitoru je u interesu da proda nekretninu –objasnio je Radović.
Despotoviće, vlasnike parcele preko koje prelazi put, a dio je pretvoren u zeleni pojas, interesovalo je može se li zbog toga povećati spratnost objekta, i da li može doći do spajanja parcela i dilatacije sa drugim investitorom. Bulajić je objasnio da više spratova ne može, a da li dva investitora mogu graditi je stvar zakona, a ne plana. Kerim Međedović istakao je da je zgrada počela da se gradi sa 200 stanova, a da sada ima 450 stanova. On strahuje da će tako biti i sa drugim zgradama. Stanar zgrade Marko Mišić ukazao je na nedostatak parkinga i zelenih površina u kvartu. On je istakao da sve što je planirano ima smisla, ali da u praksi to nije tako, te da je najbolji primjer za to Zagorič.
–Na papiru postoje parking mjesta, ali to su podzemne garaže koje koštaju od 4.000 do 10.000 eura. Malo je planirano drveća i zelenih površina. Koliko se zgrada planira. Da li će tu biti posađeno drvo, ne, neće nikada –rekao je Mišić.
Bulajić je istakao da će na svih osam parcela biti napravljena zgrada, na šta ga je Mišić pitao da li je to mnogo objekata na tako malom prostoru. Bulajić je odgovorio da je tačno koliko treba. Interesovalo je Mišića i kolika će se škola i vrtić graditi. Marko Martinović je rekao da će škola imati 1.800 đaka, a za vrtić nije imao podatke.
–Nekada je urbanista bio gospodin koji gradi grad. Danas nažalost to nije tako. Danas ja samo dajem smjernice želeći da utičem da on bude ljepši i ugodniji za život. Za sad u ovom planu nemamo ucrtano nijedno drvo –rekao je Martinović.
Zorica Rakčević objasnila je da će ovaj plan važiti dvije godine i da je pitanje šta će se za taj period realizovati.
–Ako se on ne usvoji do jula ide u ministarstvo. Trajaće svega dvije godine, a onda nastupa novi plan generalne regulacije koji će možda ovaj prostor novi planer drugačije regulisati –ističe Rakčević.
Mišić je kazao da vjerovatno će drugačiji biti regulisan jer će ministar izbrisati i tu jedinu zelenu površinu.
Stanar zgrade koju je gradila firma Cijevna komer Novica Vuković pitao je da li im ostaje sadašnja dva parkinga na UP 9, na šta mu je Marko Martinović odgovorio da je jedan parking koji sada koriste UP 14. Dragica Džogaz iz firme PTT inžinering kazala je da su oni ranijih godina tražili izmjene i dopune plana da bi mogli da grade na svojim parcelama, ali da se taj proces odugovlačio iako su ga platili 20.000 eura. Na kraju, kako objašnjava, nije moglo da im se izađe u susret, a u obrazloženju koje su dobili od Ministarstva prosvjete rečeno je da do 2020. godine neće se na tom prostoru graditi škola. Međutim, kako kaže sada se sve to očigledno promijenilo.
A.D.

Siti kvart prevara,investitori pokazivali makete škola

Marko Mišić kazao je da je Siti kvart dio grada koji je najveća prevara.
–Kad su ljudi kupovali tamo stanove pokazivali su im makete sa školom, vrtićem, zelenimo... Danas samo beton. Ništa od toga nemaju. Sada svi oni prodaju nekretnine tamo –rekao je Mišić.
Bulajić ističe da svi oni sada stanove prodaju duplo skuplje nego što su ih kupili, a Rakčević je kazala da im planeri nijesu pokazivali te slike zelenila i škola već investitori.